investicija u zelenu budućnost Rovinja
Kad se privatne i javne ruke slože: Na krovu OŠ Jurja Dobrile solarna elektrana
(Foto Grad Rovinj)
Na krovu rovinjske Osnovne škole Jurja Dobrile započelo je postavljanje solarne elektrane od 54 kWp. Naime, Grad Rovinj je koncem prošle godine usvojio zelenu strategiju, s kojom se opredijelio za mjere oko ulaganja i investiranja u smislu energetske učinkovitosti, prvenstveno uzimajući u obzir buduće novogradnje, koje će morati osiguravati dio vlastite energije, oko 40-ak posto.
Početkom veljače Grad je potpisao s tvrtkom Valalta i Osnovnom školom Jurja Dobrile sporazum kojim je rovinjska turistička tvrtka donirala sunčanu fotonaponsku elektranu. Ukupna procijenjena vrijednost donacije iznosi 71.035,50 eura te uključuje dobavu, ugradnju i sve ostale potrebne radove za dovođenje sunčane fotonaponske elektrane u funkciju. Ovim se projektom Grad Rovinj sve više uključuje u strategiju korištenja alternativnih izvora energije s konačnim ciljem da ubuduće svi javni objekti postanu neovisni po pitanju potrošnje energije za njihovo funkcioniranje i korištenje.
"Izuzetno nam je drago što je Valalta prepoznala važnost ovog projekta te se uključila u njegovu realizaciju, na što smo im iznimno zahvalni. Ovo je još jedan u nizu svijetlih primjera suradnje javnog i privatnog sektora u našem gradu, te mislim kako upravo ovakvo zajedništvo daje dodatan vjetar u leđa razvoju našega grada i ostvarivanju projekata za opće dobro", konstatirao je tom prilikom gradonačelnik Marko Paliaga. A prisjeća se i samih početaka koji su doveli do ovog projekta.
Prve ideje još 2008. godine
- Već dugo radimo na tome, a još 2008. godine smo imali prve ideje za sanaciju komunalnog odlagališta Lokva Vidotto (op. a. pretovarna stanica), a tada smo i pokretali različite projekte te ih pokušavali realizirati kako bi tamo postavili solarnu elektranu. Na tom bi mjestu stalo 1,2 megavata. Na tragu svih tih nastojanja, pokušali smo pronaći investitore i partnere koji bi ulagali u solarne elektrane i tražeći smo kroz razgovore došli do ove donacije, veli on ustvrdivši kako je riječ o odličnoj donaciji koja dolazi od tvrtke koja se bavi turizmom, ali se bavi i izgradnjom različitih energetskih postrojenja. Kao društveno odgovorno poslovanje, Valalta je odlučila participirati u projektu, a upravo je škola predložena jer je za nju postojao gotov projekt.
"Imali smo već elektroenergetsku suglasnost pa nije slučajno da je u pitanju baš ta škola. Ona nije bila stvar nekog našeg izbora, već se sve poklopilo. Sad radimo na dvorani "Valbruna" koja je pored škole, kako bi za nju ishodovali elektroenergetsku suglasnost. Voljeli bi na području grada jedan dio javnih zgrada "pokriti" na taj način, međutim dosta je tih javnih zgrada u kontakt područjima, u smislu konzervatorskih dijelova. Naime, nemamo jako puno krovova", otkriva gradonačelnik. Imaju nekoliko lokacija na kojima bi voljeli kao grad pokrenuti fotonaponsku elektranu, otkriva nam, a svakako bi ih voljeli raditi po istom principu privatnog i javnog partnerstva, kako bi i sama zajednica proizvela nešto energije, jer je u tom slučaju i samo održavanje postrojenja puno lakše.
Projekt proširenja OŠ Jurja Dobrile
Kad je riječ o Osnovnoj školi Jurja Dobrile intenzivno se radi i na projektu njenog proširenja, a sve u svrhu uvođenja jednosmjenske nastave. S projektiranjem i ishodovanjem potrebne dokumentacije započelo se nakon što su otvorene mogućnosti za financiranje projekta u sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Idejno rješenje, odnosno buduća dogradnja obuhvaća šest dodatnih učionica razredne nastave, centralnu kuhinju za OŠ Jurja Dobrile i OŠ Vladimira Nazora, veću blagovaonicu, učionice za posebne razredne odjele, kabinete za nove učionice razredne nastave te kabinete za predmetnu nastavu s dodatnim učionicama.
Nakon ishođene suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja na idejno rješenje dogradnje i rekonstrukcije škole pristupit će se izradi glavnog projekta i ostale dokumentacije potrebne za realizaciju i prijavu projekta na javni poziv Ministarstva.
"Uvijek se gleda za pojedinu zgradu i njenu poziciju, po broju sunčanih sati, a nema smisla ovaj zahvat raditi na građevini koja je većinu sati u hladu. Ove dvije lokacije su na osami, nemaju okolnih zgradi i po tome idealne. Kod njih se može postići najbolji efekt", zaključio je.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
