Gripa u Istri je trenutno na vrhuncu. Postoji službeni sustav praćenja ove bolesti koja se svake godine javlja epidemijski u zimskim mjesecima, a prati se od 40. tjedna prethodne godine. Popularno se kaže da gripa traje od Božića do Uskrsa.

Prve prijave bolesti liječnici obiteljske medicine dostavili su Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije još u listpadu. Posebne prijave u Zavod stižu iz Opće bolnice Pula i odnose se na pacijente koji su hospitaliziranih zbog težih oblika grupe i(li) drugih bolesti.

Teži slučajevi s upalom pluća

- Svake je godine slična situacija; uvod bude najčešće u prosincu, ove godine u manjem obimu i nešto ranije, dok je vrhunac gripe obično u siječnju i veljači. U ožujku obično padaju brojke, opisuje dr. Jasna Valić, epidemiologinja Epidemiološle službe Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, dinamiku gripe.

Od početka sezone do gripe u Zavodu su evidentirali 1.022 prijave iz ordinacija obiteljskih liječnika, s time da ih je samo u siječnju bilo 574.

- To je dosta tipična slika, ako je usporedimo s lani kada je to bila brojka od 507 prijava za siječanj. Dakle, bilježimo nešto malo veće brojke ove godine. Tome moramo pridodati i prijave iz OB-a Pula, kojih je bilo 79, pojasnila je dr. Valić.

Budući da su bolnice odraz zbivanja u populaciji, brojke su počele rasti u siječnju, a od 79 hospitaliziranih njih 15 bilo na zbrinuto u jedinici intenzivnog liječenja.

- Najčešće su to upale pluća, a do prošlog tjedna nismo imali smrtnog ishoda. Dva smrtna slučaja odnose se na osobe starije dobi sa značajnim komorbiditetima. Nekad je teško reći je li gripa vodeća bolest ili je ona dodatni problem, konstatirala je dr. Valić.

Ove godine prevladava gripa soja A te se, kao i kad je riječ o nekom drugom soju, očituje prepoznatljivom kliničkom slikom: nagli početak bolesti, visoka tjelesna temperatura, tresavicom i općim lošim stanjem. Javlja se i glavobolja, bolovi u kostima i mišićima, a potom kašalj, curenje ili začepljen nos. Sve to, ako je gripa razvija bez komplikacija i ako imunološki sustav uspije izaći na kraj s virusom, traje oko tjedan dana. Međutim, ukoliko nakon tri, četiri dana temperatura ponovno raste i pogoršava se opće stanje, znači da je nastupila nekakva komplikacija. Najčešće je to upala pluća ili sinusa.

Ove je godine nabavljeno 20 tisuća doza cjepiva protiv gripe, a većina je podijeljena i potrošena.

- Preporuke su uvijek iste. Cijepljenje se preporuča starijima od 65 godina, zdravstvenim djelatnicima da ne bi prenosili virus na pacijente, trudnicama zbog rizika od komplikacija, kao i svim osobama koje imaju kronične bolesti glavnih organskih sustava, bez obzira na dob. Potrebno je otprilike dva tjedna da imunološki sustav proizvede imunitet kako bi osoba bila zaštićena Ljudi znaju pitati ima li smisla da se sada cijepe. Naravno da ima, ali ne masovno. Masovno cijepljenje se treba obaviti na početku kako bi se zaštitili najosjetljiviji. Sad je bolest na vrhuncu, ali i sljedeći mjesec bit će obolijevanja, savjetuje epidemiologinja.

Simptomi virusa se preklapaju

Ove zime susreli smo se i s hripavcem, a njegovo trenutno prisustvo među građanstvom je u padu.

- Ono što mi vidimo je da su brojke u velikom padu. Zadnjih par tjedana gotovo da i nema pozitivan, eventualno po jedan slučaj. Ranije je bilo i po petero pozitivnih svaki tjedan, ali i puno više testiranja. Od početka epidemije, a prvi slučaj kod nas je potvrđen lani u studenom, prijavljeno je 196 slučajeva. Sigurno ih je bilo i više, jer je to bolest bez povišene temperature. Ako netko kašljuca, a nema temperaturu, ponaša se uobičajeno; djeca se šalju u vrtić ili školu, a odrasla osoba odlazi na posao. Sve to ne čudi, jer kašlja ima puno, a trenutno je sezona ne samo gripe, covida i hripavca, već i mnogih drugih respiratornih virusa i simptomi se često preklapaju. Bez precizne dijagnostike nije lako točno teći što netko ima, pojašnjava dr. Valić.

Iako postoji pretpostavka da se kašalj kod hripavca može raspoznati, to je slučaj samo kad je u pitanju tipična klinička slika.

- Oboljeli može najprije imati začepljen nos koji malo curi, ali i ne mora. Slijedi druga faza kada počinje kašalj, a onda se on počne pogoršavati. U tipičnoj kliničkoj slici kašalj se intenzivira noći i dolazi u napadajima. Traje minutu, dvije, a pacijent ne može udahnuti zrak. Za malu djecu, pogotovo za djecu staru do par mjeseci, to je jako teško stanje, jer ona mogu ostati bez kisika, što u najgorem slučaju može biti neposredan uzrok smrti od hripavca, pojasnila je dr. Valić situacije kada nastupi teži oblik.

Iako smo uglavnom cijepljeni protiv hripavca, epidemiologinja Valić naglašava da imunitet u populaciji oscilira, raste i pada.

- Cijepljenje protiv hripavca obavezno je u prvoj godini života tri puta, u sklopu primovakcinacije. Za imunološki sustav malog djeteta to nije dovoljno. Zato postoji docjepljivanje, koje se za hripavac daje u drugoj i petoj godini života, navodi ona.

Kod odraslih je vidljivo da ga, za razliku od djece, prebole u puno blažem obliku. Hripavac u našoj županiji, unatoč povećanom oboljenju u odnosu na prethodnu godinu, nije imao niti jedan kobni ishod.

- Usporedbe radi, 2016. godine imali smo 12 prijava, 2017. godine četiri. To je bolest koja se javlja sporadično, a na nju se puno i ne misli. Kad se pojavi u svom tipičnom obliku, onda ju je lakše prepoznati. Novi moment je da sada imamo PCR test kojim možemo potvrditi dijagnozu hripavca. Uzročnik ove zarazne bolesti je bakterija pa se liječenje provodi odgovarajućom antibiotskom terapijom pet dana. I izolacija traje pet dana, kaže dr. Valić.

Brojke su u padu i kad je u pitanju covid. Zavod ima uvid u broj testiranih i pozitivnih slučajeva za one koji su se testirali kod njih i u bolnici. Od prvog dana godine do 21. siječnja među dvjestotinjak testiranih udio pozitivnih bio je deset do 15 posto.

Pozitivno do 15 posto testiranih

- U prvom tjednu godine bilo je i pet preminulih, a i u ovim slučajevima riječ je o starijim osobama s više kroničnih dijagnoza. Kasnije je bilo i manje testiranih i manje pozitivnih, navodi nam ona.

Često se spominju sličnosti između gripe i covida, a doktorica pojašnjava da covid ima šaroliku kliničku sliku.

- On nije više tipičan kao kad je počela pandemija. Ako počne s visokom temperaturom i s glavoboljom, tada može sličiti na gripu i teško ih je razlikovati. Hripavac će, recimo, rijetko imati simptome visoke temperature. Trenutno su u cirkulaciji respiratorni sincicijski virus i drugi virusi dišnog sustava, a moja preporuka je da onaj tko je bolestan jednostavno ne ide u kolektiv. Savjeti su uvijek isti: ako kašljemo, važno je provoditi higijenu kašlja u maramicu, kao i pranje ruku, cirkulaciju svježeg zraka u prostoru u kojem boravimo, kao i boravak na otvorenom. Naravno, sve to uz cijepljenje, koje je specifična i primarna zaštita, zaključila je dr. Valić. 

Povezane vijesti

• U Istru stiglo novih 274 doza cjepiva protiv gripe
• U Hrvatskoj 7. studenoga počinje CIJEPLJENJE PROTIV GRIPE
• Cijepljenje protiv gripe započinje u ponedjeljak