Znanstvenici: Neozbiljnost Hrvatske o pitanjima klimatske krize

(Hina/EPA)

Skupina hrvatskih znanstvenika zabrinutih zbog klimatskih promjena, u srijedu je priopćila da je njihov Apel za sustavnu klimatsku akciju naišao na 'potpunu šutnju' tijela zakonodavne i izvršne vlasti koja se, kako ocjenjuju, neozbiljno i pasivno odnose prema najvećem problemu s kojim se suočava čovječanstvo.

Ističu da je njihov Apel s potpisima 556 znanstvenika naišao na "potpunu šutnju" Ureda predsjednika RH, Vlade, Hrvatskog sabora i Ministarstva zaštite okoliša i energetike, kojima su prije gotovo mjesec dana uručili 11 konkretnih zahtjeva za djelovanjem i ponudili im stručnu pomoć pri kreiranju politika usmjerenih ka suočavanju s klimatskom krizom.

Apel jasno ukazuje na ozbiljnost globalne klimatske krize, koja se svakim nedjelovanjem produbljuje, navodi se u priopćenju. Podsjećaju da Hrvatska nije izolirana jedinica, nego dio globalne zajednice čovječanstva.

Znanstvenici napominju da je danas Europska komisija uputila Hrvatskoj opomenu zbog neispunjavanja obveze izvješćivanja o napretku u ostvarivanju nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti.

"To je samo jedno u nizu upozorenja koje je naša država dobila zbog svoje neaktivnosti po pitanjima suočavanja s klimatskom krizom", ističu znanstvenici.

Smatraju da to ukazuje na krajnje neozbiljan stav najodgovornijih hrvatskih institucija prema najvećem problemu s kojim je suočeno današnje čovječanstvo.

Znanstvenici stoga ponovno pozivaju Ured predsjednika RH, Vladu RH, Hrvatski sabor te Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da najozbiljnije razmotre Apel, koji su im uputili, u ime cijele javnosti Republike Hrvatske.

"Republika Hrvatska nema nikakve izlike za nedjelovanje u smislu ublažavanja klimatske krize. Vodeći se načelom da sve politike suočavanja s klimatskom krizom moraju imati uporište u istraživanjima svih znanstvenih područja, ponavljamo i da našim institucijama nudimo svu našu ekspertnu pomoć pri donošenju i provedbi ambicioznih politika suočavanja s klimatskom krizom", ističe se u priopćenju koje potpisuju znanstvenici Dubravka Vitali Čepo s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković.