(Hina/EPA)
Bespilotna letjelica koja je 10. ožujka pala u Zagrebu pala je zbog greške, odnosno kvara koji se dogodio u proceduri slijetanja.
Letjelica je naime pokrenula tu proceduru i jedno vrijeme je sve bilo u redu, ali onda je došlo do kvara oa je letjelica okomito udatila u tlo.
Pritom je oštećeno 96 vozila i počinjena je šteta od oko 600.000 kuna, rečeno je danas na pressici Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu.
Druga zanimljiva stvar je da je na letjelici, na koncu, ipak bila bomba, koja je ugrađena umjesto kamere. Inače takve letjelice imaju kameru za potrebe snimanja i špijuniranja.
Glavni vojni zrakoplovni istražitelj brigadir Mario Počinok objasnio je da je takva letjelica namijenjena za dubinsko izviđanje teritorija.
- Ona ima visoke performanse što se tiče letnih karakteristika, brzina ide od 900 do 1.100 na sat. Visina s kojom može provesti snimanja kreće se od 300 do 6.000 metara. Letjelica je ušla u 22.57 u zračni prostor Hrvatske, imala je brzinu od 860 do 950 na sat, visinu je držala točno 1.341 metar i konstantan kurs. Pri dolasku u šire područje Zagreba, na 8 do 10 km prije točke udara, bespilotna letjelica započinje manevar slijetanja, pomoću padobrana, ne klasično, objasnio je.
- Na 8. do 10. kilometru je krenula u promjenu svog položaja na gore. To znači da se dovodi u uvjete idealne pozicije za slijetanje. U isto vrijeme, isključuje se iz pogona motor, aktivira se kočeći padobran te se izvlači. Letjelica izbacuje višak goriva. Po zadnjem radarskom zapisu, došla je do 2.000 metara i brzine od 90 na sat. Pri toj brzini ponovno mijenja položaj na dolje, to sve odgovara normalnoj proceduri. Pri toj promjeni se otkvačuje padobran i aktivira se glavni padobran. Kako se on aktivira, i pošto visi kompletna letjelica na repu, potrebno je stvoriti novo hvatište koje će osigurati da letjelica iz okomitog položaja pređe u horizontalni. Putem piropatrona radi se novo hvatište, izvlači se retroraketa i letjelica prelazi u horizontalni položaj, objasnio je Počinok.
Tu je došlo do problema:
- Nije bilo mehaničke veze između same letjelice i glavnog padobrana. To znači da je istovremeno retroraketa ostala u svom ležištu, nije se promijenila i s visine od oko 1.700 metara letjelica je iskliznula iz padobrana i okomito udarila u tlo. Kad govorimo o tehničkom faktoru, tehničkom pregledu, možemo zaključiti da je u tijeku pada bio relativno aktiviran stajni trap. Retroraketa je ostala u svom ležištu do pada, a nakon toga zbog udara izletjela iz svog ležišta i budući da ima mehanička oštećenja, bila je aktivirana, što objašnjava bijelu svjetlost koja se relativno vidi na snimci, objasnio je.
Dodao je da je letjelica bila u dobrom stanju i održavana.
- Motor pri udaru nije radio. Što se tiče flight data recordera, kutija je nađena, ali bitno oštećena. Sam medij na koji se snima je u potpunosti uništen i nije bilo nikakve šanse za oporavak. Nakon svega iznesenog dolazimo do finalne točke i riječi. Uzrok pada letjelice, sa stajališta zrakoplovnih operacija, povjerenstvo je zaključilo da je uzrok pada narušen slijed slijetanja. Nastavila je padati slobodnim padom do udara u tlo, objasnio je Počinok.
Letjelica je imala i bombu, ali ne onako razornu kako se pisalo:
- Na temelju pregleda fragmenata, nedvojbeno je utvrđeno da se radi o aviobombi OFAB 100-120 naoružanoj upaljačem, rekao je bojnik Mile Tomić.