Stanovanje, ulaganje u odgojno-obrazovne ustanove te širenje usluga zaštite građana u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti prioriteti su kojima se Zagreb treba posvetiti, istaknuto je u utorak na predstavljanju Socijalne slike Zagreba za 2020. i 2021.

Pročelnica gradskog Ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Romana Galić rekla je da novi podaci ukazuju na važnost kreiranja kvalitetne socijalne politike u vidu stanovanja i stambenog zbrinjavanja, što je ključ prevencije socijalnog isključivanja.

Socijalna slika upućuje i na važnost širenja socijalnih usluga, pogotovo za djecu i mlade te prevenciju odlaska mladih iz sustava obrazovanja. 

Neke od nužnih mjera, koje su unesene u "Zagrebačku strategiju borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2025.", odnose se na porast cijena energenata.

Treba s mjerama prevencije, edukacije kućanstava i energetskim paketima ići prema najugroženijem stanovništvu i spriječiti njegov ulazak u energetsko siromaštvo.

Kvalitetu života u Zagrebu ocijenila je visokom s obzirom na brojnost usluga koje pružaju institucije i organizacije civilnog društva, no neki pokazatelji govore kako na tim područjima ima mjesta za pomak i unaprjeđenje. 

Potvrdila je kako se planira izgradnja javnih stanova, a njen ured je aplicirao na fondove koji se brinu o najranjivijima i njihovu stambenom zbrinjavanju.

Potres i pandemija negativno utjecali na tržište nekretnina, zaposlenost, plaće...

Socijalna slika izrađuje se unatrag 20 godina i predstavlja jedan od strateških dokumenata važnih za socijalno planiranje i evaluaciju učinjenog. Prikazuje stanje i izazove prema devet područja analize: stanovništvo, kućanstvo i obitelj, stanovanje, odgoj i obrazovanje, zaposlenost i nezaposlenost, ekonomski pokazatelji, zdravstvena zaštita, socijalna zaštita te sufinanciranje projekata i programa. 

Jelena Matančević iz Centra za razvoj neprofitnih organizacija kaže kako se pokazalo da Zagreb bilježi porast stanovništva, ali zahvaljujući migracijama. 

Zagreb i dalje ima dominantnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu, no potres i pandemija negativno su utjecali na tržište nekretnina.

Pandemija je negativno utjecala i na strukturu zaposlenosti, pad bruto plaće u tri djelatnosti te na zdravstvenu i socijalnu zaštitu.

Matančević je rekla da su novu socijalnu sliku radili u kontekstu Akcijskog plana Europskog stupa socijalnih prava, EU dokumenta iz 2021. koji definira tri cilja - veću stopu zaposlenosti, osposobljavanje odraslih i smanjivanje siromaštva, uz naglasak na djecu.

Povezane vijesti

• Obiteljsko gnijezdo mladi u Hrvatskoj napuštaju u dobi 32 godine
• Hrvatsku svrstalo među zemlje s visokim blagostanjem. Vjerujete li?
• Britanski stručnjaci upozoravaju: Jogurti sadrže više šećera od gaziranih pića