VLADA Financijski doprinos Hrvatske u Instrument hitne potpore 21,2 milijuna kuna

(Hina/EPA)

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku o financijskom doprinosu za pružanje hitne potpore unutar Europske unije za suzbijanje epidemije covida-19 u iznosu od 21,2 milijuna kuna, s obzirom na to da trenutačni iznos iz Instrumenta za hitnu potporu nije dostatan.

Na temelju Sporazuma Europske komisije (EK) i država članica sudionica o nabavi cjepiva protiv covida, EK je ovlaštena sklopiti prethodne sporazume o kupnji s proizvođačima cjepiva radi nabave cjepiva za suzbijanje pandemije na razini Europske unije (EU).

Troškovi prethodnih sporazuma o kupnji s proizvođačima cjepiva financiraju se iz Instrumenta za hitnu potporu, međutim EK je obavijestila države članice da taj novac nije dostatan za financiranje svih predviđenih prethodnih sporazuma.

Stoga je od država članica EU zatražena dopuna sredstava u ukupnom iznosu od 750 milijuna eura, kako bi se omogućilo sklapanje dodatnih dvaju prethodnih sporazuma s proizvođačima cjepiva s kojima pregovarački tim EK provodi pregovore.

Napravljena je i procjena proračunskih implikacija svake pojedine države članice EU sukladno udjelu bruto nacionalnog dohotka u ukupnom bruto nacionalnom dohotku EU. Prema navedenom kriteriju iznos doprinosa za Hrvatsku je 0,4 bruto nacionalnog dohotka odnosno 2.810.177 eura, što je 21.260.301 kuna, izvijestio je ministar zdravstva Vili Beroš.

Iznos se osigurava u okviru državnog proračuna za ovu godinu na razdjelu Ministarstva zdravstva.

Saboru upućena tri konačna prijedloga zakona

U Sabor je Vlada uputila konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o osobnoj iskaznici, a novina je u zakonu da će osobne iskaznice na novom elektroničkom nosaču podataka (čipu) sadržavati biometrijske identifikatore nositelja osobne iskaznice, odnosno prikaz lica i dva otiska prstiju u digitalnim formatima.

Mijenja se i vizualni izgled osobne iskaznice - na prednjoj strani, uz hrvatska nacionalna obilježja, sadržavat će i dvoslovnu oznaku Republike Hrvatske otisnutu u negativu u plavom pravokutniku okruženu s 12 žutih zvjezdica, izvijestio je ministar nutarnjih poslova Davor Božinović.

Zakonom se osiguravaju uvjeti za provedbu EU Uredbe o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji, istaknuo je.

Sukladno Uredbi, podignuta je i dobna granica za izdavanje osobnih iskaznica koje se mogu izdavati s dužim rokom važenja, s navršenih 65 na navršenih 70 godina starosti, a propisano je i obveza povlačenja iz uporabe osobnih iskaznica bez roka važenja koje ne zadovoljavaju minimalne sigurnosne standarde.

Omogućit će se i da bilo koji od roditelja, kao zakonski zastupnik djeteta, podnese zahtjev i preuzme izrađenu osobnu iskaznicu svojeg djeteta te se propisuje obveza ishođenja osobne iskaznice osobi koja je navršila 16 godina života i kojoj je sud dopustio sklapanje braka i ima prebivalište u Hrvatskoj.

Stvaraju se i tehnički preduvjeti za korištenje elektroničkih funkcionalnosti osobne iskaznice i na drugim uređajima (mobitelima i tabletima), a ne samo na računalima.

"Daje se mogućnost građanima da mogu pristupati elektroničkim uslugama te pravovaljano potpisivati dokumente korištenjem mobilnih telefona ili onih uređaja na kojima ne postoji mogućnost čitanja elektroničkih iskaznica, znači tabletima. U ovim slučajevima odgovarajuće programsko rješenje, odnosno aplikacija zamijenila bi potpisni certifikat, a ta se usluga neće dodatno plaćati", objasnio je Božinović.

Zakon bi stupio na snagu 2. kolovoza 2021.

Saboru je upućen i konačni prijedlog zakona o proglašavanju Parka prirode "Dinara" kojim bi se parkom prirode proglasilo područje hrvatskog dijela planina Dinare, Troglava i Kamešnice, izvorišnog i gornjeg dijela toka rijeke Cetine te krških polja uz Cetinu (Hrvatačko, Paško i Vrličko), a prostire se na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, na površini od 62,9 hektara.

Time bi se osiguralo očuvanje izvornih prirodnih vrijednosti toga područja, bogate georaznolikosti, divljih vrsta flore i faune, endema te cjelokupne raznolikosti prirodnih staništa, uz dopuštanje obavljanja određenih gospodarskih i drugih djelatnosti te zahvata, u mjeri u kojoj se neće ugroziti bitna obilježja i uloga prostora.

Na području budućeg Parka prirode "Dinara" nalazi se 11 područja ekološke mreže (2 područja za ptice i 9 za vrste i staništa) tako da će oko 90 posto područja parka prirode ujedno biti i područje ekološke mreže Natura 2000.

Parkom prirode "Dinara" upravljat će javna ustanova koju će Vlada Republike Hrvatske osnovati uredbom.

Saboru je upućen i konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja (EU).

Uredba se primjenjuje na usluge internetskog posredovanja i internetske tražilice čije se pružanje nudi poslovnim i korporativnim korisnicima internetskih stranica koji putem tih usluga (internetskog posredovanja i internetskih tražilica) nude robu ili usluge potrošačima.

Zakonom se regulira nadležno tijelo i zadaće, inspekcijski nadzor te prekršajne odredbe za postupanje protivno predoženom zakonu.