promjena paradigme
Reforma u zdravstvu: Ravnatelji bolnica ubuduće moraju proći edukaciju iz upravljanja
(Arhiva Glasa Istre)
Ravnatelj bolnice dosad je u pravilu imao fakultetsku diplomu, najčešće doktora medicine, i dobro političko zaleđe. No, prema novom pravilniku o kompetencijama ravnatelja, za upravljanje bolnicom bit će ubuduće potrebna i znanja i vještine iz područja menadžmenta. Nacrt Pravilnika o vrsti i načinu stjecanja kompetencija ravnatelja i zamjenika ravnatelja zdravstvene ustanove iz područja upravljanja u zdravstvu, koje se nalazi na e-savjetovanju, prvi put uvodi praksu u kojoj za upravljanje bolnicom nije dovoljno biti ugledan liječnik sa znanstvenom karijerom.
Nesposobnost bolničkih menadžmenta desetljećima se apostrofirala kao jedan od značajnih uzroka ogromnog zdravstvenog duga, a javno se postavljalo pitanje zbog čega zdravstvenim ustanovama koje raspolažu višemilijunskim proračunima ne upravljaju menadžeri, nego liječnici bez prethodnog ekonomskog upravljačkog iskustva. U vrlo složenom sustavu nabave, distribucije, kontrole potrošnje, nije lako kvalitetno upravljati onome tko u tom području nije profesionalac.
Upravo će novi pravilnik natjerati buduće ravnatelje na edukaciju u zdravstvenom menadžmentu. Kako se u pravilniku navodi, potrebne kompetencije menadžmenta u zdravstvu bit će jedan od uvjeta kod izbora ravnatelja i zamjenika zdravstvene ustanove, a mogu se steći na visokom učilištu, završetkom odgovarajućeg sveučilišnog specijalističkog studija, doktorskog studija odnosno programa cjeloživotnog obrazovanja, ili pak završetkom odgovarajućeg stručnog usavršavanja pri Državnoj školi za javnu upravu. Iznimno, priznat će se i takve diplome stečene u drugoj državi.
Kompetencije koje će se tražiti od ravnatelja obuhvaćaju znanja i vještine iz strateškog i poslovnog upravljanja, organizacije rada, upravljanja ljudskim potencijalima, upravljanja kvalitetom, upravljanja komunikacijom te profesionalne i stručne odgovornosti. Kompetencije iz područja upravljanja u zdravstvu priznat će se i onima koji već najmanje četiri godine na poziciji ravnatelja ili zamjenika ravnatelja vode neku javnu zdravstvenu ustanovu. Ovaj dodatni uvjet za upravljanje bolnicama propisan je u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti iz 2023. godine, gdje je rečeno da će detalje pravilnikom propisati ministar. Aktualna ministrica zdravstva Irena Hrstić sada je realizirala ovu zakonsku obvezu.
Većina ravnatelja bolnica i dosad je prolazila dodatnu edukaciju jer je upravljanje zdravstvenim sustavom složenije nego upravljanje drugim sustavima, podsjećaju u Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ). Direktor te udruge, Dražen Jurković, jedan je od predavača u programu cjeloživotnog obrazovanja "Mini MBA: Menadžment u zdravstvu" koji se već 11 godina provodi pri jednom privatnom veleučilištu, a namijenjen je i ravnateljima bolnica i drugih ustanova u zdravstvu. Specijalističke sveučilišne studije pak provode sveučilišta u Zagrebu, Splitu i Rijeci. Samo je kod njih u veleučilištu program menadžmenta u zdravstvu u trajanju od 236 sati u zadnjih 10 godina prošlo više od 200 ravnatelja, veli Jurković.
– Voditi zdravstvenu ustanovu je kompleksno, morate poznavati procese unutar zdravstvenog sustava, medicinske procese, a morate imati i osnovnu edukaciju iz ekonomije, financija, poreznog sustava, morate poznavati i pravnu regulativu…. Nije isto kao biti liječnik na odjelu ili kao ekonomist koji nije nikada bio u sustavu, nije vodio zdravstvenu ustanovu i ne zna te specifične procese, objašnjava Jurković.
Ograničeni cijenama, koeficijentima…
Dražen Jurković smatra kako u zdravstvu ima dosta ravnatelja koji jako dobro poznaju sustav, bez obzira na to jesu li prošli edukaciju ili stekli ogromno iskustvo u vođenju sustava. Ali sada, kaže, treba mijenjati zakonske alate koje ravnatelji imaju jer danas su ograničeni cijenom zdravstvene usluge na koju nemaju utjecaja, limitima, koeficijentima, nikoga ne mogu ni nagraditi, ni otpustiti…
– Apsolutno podržavamo ovaj pravilnik, to je sjajno, a u sljedećem koraku treba razmisliti da s administrativnog modela prijeđemo na administrativno-poslovni model, koji će imati ravnotežu javne djelatnosti i poslovanja u nekom prihvatljivom okviru, zaključuje.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
