Obljetnica je obilježena u organizaciji vinkovačkoga Povijesnog i športskog društva "Hrvatski sokol", koje je iniciralo i prijenos posmrtnih ostataka bana Šokčevića s bečkoga Novog groblja na vinkovačko Gradsko groblje, gdje je 2002. godine i pokopan u kapelici sv. Marije Magdalene, koju je 1845. godine dala izgraditi njegova majka Elizabeta Šokčević.

 

"Jedini smo, u porječju između Save i Dunava do Zagreba koji u svojoj sredini čuvaju posmrtne ostatke jednoga bana, no nažalost takvo što trebalo bi turistički biti primjerenije označeno kraj kapele koju je sagradila njegova majka Elizabeta te promovirati i naglašavati”, poručio je predsjednik "Hrvatskog sokola" Vinkovci Zlatko Virc.

 

Počast banu Šokčeviću odala su i izaslanstva grada Vinkovaca i Vukovarsko-srijemske županije.

 

"Ban Šokčević bio je vizionar svega toga, koji je težio gospodarskom razvoju, svjestan koliko upravo gospodarstvo može biti pokretač boljitka svih građana", ocijenio je zamjenik vinkovačkoga gradonačelnika Josip Romić.

 

Po riječima vukovarsko-srijemskog župana Damira Dekanića, ban Josip Šokčević bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih banova za čijega je banovanja hrvatski jezik uveden u javnu komunikaciju.

 

Josip Šokčević bansku je dužnost obnašao od 1861. do 1868. godine. Umro je u Beču 1896., gdje je i pokopan. Na njegov poticaj održana je Prva dalmatinsko-hrvatsko-slavonska izložba, a na njegov zahtjev Hrvatskoj je vraćen teritorij Vojvodine.

 

Za njegova banovanja donesena je i odluka o osnutku tadašnje JAZU i Kazališni zakon, osnovan je Stol sedmorice, a hrvatski jezik postao je službeni u javnoj komunikaciji.

 

Nakon Austro-ugarske nagodbe, suprotne njegovim uvjerenjima, na vlastiti zahtjev razriješen je banske časti 1867. i kao časnik umirovljen sljedeće godine.

 

Ime bana Jospa Šokčevića nosi središnji gradski trg u Vinkovcima.