Svjetski dan divljih vrsta, 3. ožujka

(Hina/EPA)

Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana divljih vrsta, 3. ožujka, koji je obilježen i pozivom da se preokrene sudbina najugroženijih vrsta i podrži obnova njihovih staništa i ekosustava.

Na taj se način želi poslati snažna poruka o važnosti zdravih ekosustava za čovjeka i promovirati njihovo održivo korištenje.

Svjetski dan divljih vrsta, 3. ožujka, proglasila je u prosincu 2013. Opća skupština UN-a. Cilj obilježavanja tog dana je proslaviti bioraznolikost, podići opću svijest o divljim životinjama i biljkama na Zemlji te istaknuti one najugroženije, a za to postoje vrlo snažni razlozi, ističu u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

IUNC: Više od milijun vrsta suočeno s izumiranjem

Naime, temeljem procjene Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), trenutno je više od milijun različitih vrsta suočeno s izumiranjem. Osim na globalnoj razini, o zabrinjavajućoj brzini smanjenja biološke raznolikosti govori i zadnje Izvješće o stanju prirode u EU.

Procjenjuje se da je priroda u EU, pa tako i u Hrvatskoj, u najvećoj mjeri ugrožena ljudskim djelovanjem, i to preinakama prirodnih ekosustava, neodrživim korištenjem prirodnih resursa i onečišćenjem, navode u Ministarstvu. Ključni uzroci lošeg stanja bioraznolikosti nisu neočekivani, uzimajući u obzir da su tijekom 20. stoljeća ljudske aktivnosti porasle do te mjere da su uzrokovale kontinuirano uništavanje i gubitak vrsta, staništa i ekosustava, osobito zajedničkim djelovanjem pritisaka: intenziviranjem poljoprivrede, razvojem infrastrukture, onečišćenjem i širenjem urbanih područja.

Osim s direktnim ljudskim utjecajem, naša bioraznolikost se suočava i s izazovima vezanim uz klimatske promjene koje već sada pokazuju katastrofalan učinak u vidu gubitka vrsta te značajnih promjena i nestajanja cijelih staništa i ekosustava, nastavljajući začaran krug gdje je upravo degradacija i gubitak zdravih ekosustava, zajedno s neodrživim korištenjem prirodnih dobara, glavni pokretač nastavka i pogoršanja klimatskih promjena.

Iako je ustanovljeno da primjena proaktivnih mjera obnove (restauracija) staništa doista dovodi do poboljšanja stanja očuvanosti vrsta, te unatoč dosad poduzetim mjerama, iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja upozoravaju kako za većinu stanišnih tipova i vrsta u razdoblju od 2013. do 2018. nije zabilježeno generalno poboljšanje trendova, a pogoršanje je i dalje prisutno.

Nacionalnim podacima o stanju očuvanosti vrsta i staništa Hrvatska je, prvi put od svog pristupanja EU, dala svoj doprinos u izradi novog europskog izvješća o stanju prirode. Slično kao i u ostatku EU, i na nacionalnoj razini prepoznata je velika potreba za provedbom odgovarajućih mjera očuvanja vrsta i stanišnih tipova koji su u lošem stanju očuvanosti, napominju.

"Bez prirode ne možemo, a gubitak biološke raznolikosti, vrsta, staništa i ekosustava doista predstavlja egzistencijalnu prijetnju životu na Zemlji", ističu iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Svjetski dan divljih vrsta obilježit će se i u zagrebačkom Zoološkom vrtu u subotu kad će edukatori upoznavati posjetitelje s ugroženim vrstama životinja o kojima ovisi opstanak njihovih staništa - šuma, travnjaka i močvara.

Neke od vrsta koje će biti prikazane pomoću preparata su: tigar, vuk, ris, medvjed, kubanski krokodil, mrežasti piton i europski bizon. U ZOO-u kažu da će posebno zanimljiva priča biti o utjecaju poljoprivrede na staništa afričkih životinja, među kojima su sabljorogi oriks, močvarna antilopa i dik-dik.

Iz Javne ustanove Nacionalni park Brijuni izvijestili su kako doprinos obilježavanju Svjetskog dana divljih vrsta daju naporima koje ulažu u očuvanje periske, najvećeg mediteranskog školjkaša.