U anketi zagrebačkog Sveučilišta o nastavi na daljinu na sastavnicama Sveučilišta, 80 posto prodekana reklo je da se nastava odvija sustavno, uz preporuku uprave da se koristi određena platforma ili način za komunikaciju sa studentima, priopćio je rektor Sveučilišta Damir Boras.

 Anketama se željelo utvrditi aktualno stanje nastave iz perspektive prodekana i studenata, analizirati prednosti i nedostatke, te adekvatno odgovoriti na potrebe nastavnika i studenata. Internetske ankete bile su otvorene od 16. do 20. travnja za prodekane, odnosno od 17. do 21. travnja za studente, a pristupilo je 3067 studenata te prodekani fakulteta i jednog sveučilišnog studija.

Rektor Sveučilišta ističe da je '80 posto prodekana odgovorilo da se nastava odvija sustavno, uz preporuku uprave da se koristi određena platforma, alat za videokonferenciju ili način za komunikaciju sa studentima; 20 posto prodekana navelo da svaki nastavnik koristi individualno odabrane komunikacijske alate, odnosno da je nastava organizirana individualno'. 
Na upit jesu li nastavnici spremni izvoditi nastavu na daljinu 94,3 posto prodekana odgovorilo je potvrdno.

Snalaženje nastavnika u izvedbi nastave na daljinu većina studenata smatra više nego dobrim (67,5 posto), izvrsnim ga ocjenjuje njih 11,8 posto, 6 posto snalaženje ocjenjuje nezadovoljavajućim. 
 Da su svi potrebni nastavni materijali u potpunosti dostupni studentima tvrdi 85,7 posto prodekana.

Njih 74,3 posto navodi da knjižnice njihovih sastavnica omogućuju takav pristup, a 22,9 posto da takva mogućnost ne postoji, navodi rektor.
 Dio studenata ukazuje kako nema dostupnu svu potrebnu literaturu i kako neke knjižnice nisu omogućile pristup građi, a 74,3 posto prodekana procijenilo je da se nastava na daljinu odvija na svim predmetima, njih 22,9 posto da se nastava na daljinu odvija na 75 posto predmeta.

 Studenti su procijenili (46,6 posto) da se svi predmeti odvijaju u nastavi na daljinu, većina predmeta (33,6 posto), neki (19,1  posto) i niti jedan (0,7 posto).
 Naglašava kako su odgovori prodekana pokazali  da se nastava na daljinu odvija po inicijalnom rasporedu, što je potvrdila više od polovica anketiranih prodekana (54,3 posto).

 Minimalne izmjene u rasporedu navodi njih 37,1 posto , a 8,6 posto odgovorilo je da nastavnici samostalno unaprijed određuju nastavu sa studentima, dodaje rektor.
 Ističe kako se u studentskim komentarima pronalaze primjedbe na nejasan raspored i preklapanje pojedinih predavanja, a kritika studenata usmjerena je i na veliku količinu zadaća koje dobivaju istodobno za više predmeta, što se nepovoljno odražava na vrijeme učenja i pripremu ispita. 
 Rezultati ankete, napominje, također pokazuju neusklađenost zahtjeva prema studentima unutar studijskog programa i nastavne godine što rezultira preopterećenošću.

Praktična nastava 

Podsjeća kako se unatoč ograničenjima na fakultetima i dalje provode praktični oblici nastave.

 Prema izjavama 67,8 posto studenata na njihovim fakultetima/akademijama taj se oblik nastave provodi u potpunosti ili djelomično.
 Studenti i prodekani navode da je za neke nastavne predmete nemoguće adekvatno organizirati nastavu na daljinu, što se uglavnom odnosi na umjetničke akademije, biomedicinsko područje, laboratorijsku izvedbu nastave. 

Provjera znanja

 Ankete pokazuju da se u ovom razdoblju provodi i provjera znanja, pisano i usmeno: provode se ispiti, kolokviji kao i provjera u sklopu vježbi i seminara. Plan provođenja provjere znanja, ispita i kolokvija na nekim se fakultetima/akademijama promijenio jer je zbog novonastalih okolnosti došlo do određene neinformiranosti studenata. 
  Čak 56,1 posto navodi kako nije upoznato s planom provedbe provjere znanja, 32,6 posto je upoznato, a ostali kažu kako su za neke predmete upoznati, a za neke ne.
 

Prednosti i nedostaci nastave na daljinu

Obje skupine ispitanika, smatra rektor, imale su mogućnosti u otvorenom tipu pitanja navesti prednosti i nedostatke izvođenja nastave na daljinu kao i dodatne napomene i prijedloge.
Ocjenjuje kako je provođenje nastave na daljinu u izvanrednim okolnostima pokazalo da se određeni oblici nastave mogu i u budućnosti uspješno provoditi na daljinu, posebice oni u koje su implementirani dodatni interaktivni sadržaji i osuvremenjen proces poučavanja.
Navodi kako studenti preferiraju sinkrone aktivnosti, uz dodatna objašnjenja, dok im je kroz asinkrone omogućena veća sloboda u organizaciji vremena. Većina njih ipak ističe da nastava na daljinu ne može zamijeniti klasični oblik nastave, dodaje.
Nedostatci nastave na daljinu ogledaju se prvenstveno u problemima i ograničenjima tehničke i organizacijske prirode: brzina i dostupnost kvalitetne internetske veze u kućnim uvjetima, što je kod nekih još pojačano posljedicom potresa, nespremnosti nekih nastavnika i studenata za korištenje dostupnih informacijsko-komunikacijskih alata.
Kao nedostatak navodi i nemogućnost ostvarivanja praktičnih ishoda učenja tj. provedbe pretkliničke, kliničke, praktične i laboratorijske nastave vezane uz specifičnu laboratorijsku opremu i licenciranu programsku potporu te stručne prakse, terenskih vježbi.
Nastavnici ističu dodatno opterećenje za pripremu nastave, a studenti za izvršavanje zadataka i usklađivanje s drugim obavezama te učenje za ispite, napominje Boras.
 Ocjenjuje kako rezultati anketa pokazuju da provedba nastave na daljinu zahtijeva znatno povećan angažman nastavnika te da i sam proces prilagodbe drugačijem nastavnom procesu zahtijeva dodatno vrijeme, organizaciju i kontinuirano  usavršavanje nastavnika. 
 Smatra kako će prikupljeni podaci omogućiti upravama sastavnica i Sveučilištu planiranje i poduzimanje mjera koje vode daljnjem unaprjeđenju kvalitete nastave na daljinu i pomažu u promišljanju prilagodbe vrjednovanja ishoda učenja te napredovanja studenata kroz studij.

Povezane vijesti

• Nastava se ipak neće odgoditi, počinje 4. rujna
• Gotovo 12,7 milijuna kuna za asistente
• Hrvatsku nastavu u Trstu pohađa 58 učenika