BORBA S EPIDEMIJOM

Što god država propisala, odluka o cijepljenju je uvijek individualna: Stručnjak objašnjava što bi trebalo napraviti

| Autor: Glas Istre
EPA

EPA


Iako su trenutačno, kad je u pitanju suzbijanje epidemije koronavirusa, u žiži javnosti nove strože mjere koje Vlada priprema, dugoročno će najvažnije pitanje postati mogućnost države da osigura ili provede cijepljenje građana. Vlada je proteklih tjedana donosila odluke o nabavi cjepiva u dogovoru s ostalim članicama Europske unije, ali kad to cjepivo stigne, pitanje je koliko će građana, među kojima je velik broj onih koji se protive cijepljenju i kad su u pitanju desetljećima poznata cjepiva, izabrati cijepljenje potpuno novim cjepivom. U Hrvatskoj obično svake godine ostane neiskorišten određeni broj naručenog cjepiva protiv gripe, ali ove ga godine nije bilo dovoljno za sve one koji su se željeli cijepiti, no to ne mora značiti da će građani pohrliti na cijepljenje protiv COVID-19. A o tome koliko će se građana cijepiti, ovisit će i koliko će biti uspješna kolektivna zaštita protiv korone i koliko će još epidemija trajati, piše Novi list.

Predsjednik Zoran Milanović već je u nekoliko istupa apelirao na građane da se cijepe, razgovaralo se o tome i na Vijeću za nacionalnu sigurnost, ali zasad nije jasno hoće li cijepljenje protiv bolesti COVID-19 biti stvar izbora ili bi ga Vlada mogla zakonski uključiti u obvezna cijepljenja. Potpredsjednik Vlade i šef Nacionalnog stožera civilne zaštite nije isključio takvu mogućnost, ali zasad se u Vladi ne može puno saznati o tome kakva će pravila vrijediti u Hrvatskoj kad u svijetu započne dosad najveća akcija cijepljenja. Jučer popodne je i premijer Andrej Plenković kazao da on osobno nema dvojbi oko cijepljenja, ali da će se razmatrati sve mogućnosti jer ne razmišljaju svi građani isto o cijepljenju. On nije u potpunosti odbacio mogućnost da cijepljenje bude obvezno, ali nije ni potvrdio da će se Vlada odlučiti za tu opciju, nego je poručio da će Vlada osigurati dovoljno cjepiva za one koji se žele cijepiti.

Međutim, Aleksandar Džakula s Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite na školi narodnog zdravlja Andrija Štampar upozorava da je cijepljenje, što god država propisala i poduzela, uvijek individualna odluka.

– Cijepljenje je populacijska mjera, ona se provodi zbog zaštite stanovništva, a da bi bila uspješna i dala rezultate, cilj je zahvatiti što veći dio populacije. No, istovremeno odluku o tome hoće li se cijepiti ili ne donosi pojedinac za sebe ili svoju djecu. Pomiriti te dvije stvari tako da cijepljenje ima učinka bit će najveći izazov, napominje Džakula.

Povlači paralelu s mjerama koje se uvode da bi se spriječilo širenje virusa, pa kaže da zatvaranje kafića, kina ili kazališta ne može biti mjera koju će ljudi podržati, ali će je prihvatiti ako im se argumentirano objasni da je cilj zaštititi ljude i zdravstveni sustav kako bi on mogao i dalje pružati pomoć ljudima.

Na pitanje može li zdravstvena vlast, a posebice Stožer, koji je često radio izuzetke kad su u pitanju epidemiološke mjere, sada odraditi tu akciju argumentiranog uvjeravanja ljudi da se trebaju cijepiti iako ih nitko na to ne može natjerati, Džakula odgovara da je naravno važno povjerenje koje ljudi kad odlučuju o svom zdravlju imaju, ali napominje i da se situacija kad je epidemija u pitanju stalno mijenja, pa se tako ovisno o njoj mijenjaju i stavovi ljudi.

– Kad ljudi čuju vijest o tisućama u bolnici i o 56 umrlih u danu, onda je veća vjerojatnost da će im se cjepivo činiti kao rješenje, ali ako im ga ponudite kad epidemija popusti i kad nema umrlih, vjerojatno će više kalkulirati, objašnjava Džakula. Što se tiče mogućnosti da cijepljenje izabere mali postotak građana, odnosno da se većina odbije cijepiti, Džakula kaže da će ipak i to imati učinka jer će se smanjiti broj potencijalno oboljelih, a samim time i pritisak na zdravstveni sustav.

Mogućnost da cijepljenje bude obavezno jučer je komentirao i dr. Dobrica Rončević.

– Obavezno cijepljenje je uvedeno i postoji u mnogim zemljama kao kategorija koja mora imati protuepidemijski učinak, a ne samo individualni učinak što se tiče zaštite zdravlja pojedinca. U razmatranju je mjera cijepljenja kao potencijalno obavezna, upravo kako bi se masovnim, širokim cijepljenjem postigao što veći trenutni brzi protuepidemijski učinak i od toga se zaista očekuje puno, kazao je Rončević. Napominje da je još uvijek pitanje hoće li mjera obaveznog cijepljenja biti potrebna s obzirom na to da za cijepljenjem postoji velik interes, a vijesti o cjepivima koja su u posljednjim fazama istraživanja vrlo su optimistične i govore u prilog tome da je cjepivo vrlo učinkovito i vrlo sigurno.

– Ono je sporno jedino u dijelu koje se odnosi na tehničke okolnosti primjene cjepiva tako što je potrebno organizirati cijepljenje koje bi bilo masovno i kroz što kraće vrijeme, posebno kad je rizična populacija u pitanju. U okolnostima u kojima cjepivo zahtijeva čuvanje na minus 70 stupnjeva i okolnostima u kojima ga je potrebno navlačiti, razrjeđivati jer doze koje su potrebne nisu automatski spremne za primjenu. To je jedini problem s cjepivom koje imamo. Mislim da će javnost prepoznati i potrebu da se individualno zaštiti od koronavirusa cjepivom, kao što je država prepoznala potrebu da se zbog protuepidemijskih učinaka nabave dovoljno velike količine cjepiva koje bi trebale, ako budu sve primijenjene, imati vrlo dobar epidemiološki učinak u suzbijanju epidemije kroz relativno kratko vrijeme, odnosno vrijeme koje je potrebno da se cjepivo aplicira u populaciju, zaključio je Rončević.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini