(Hina/EPA)
Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću i Srpsko narodno vijeće (SNV) predstavili su u četvrtak kampanju "Pravda za žrtve", podržavši time skorašnje donošenje Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, kojim Hrvatska prvi put sveobuhvatno rješava to pitanje.
Na važnost donošenja novog zakona o pravima civilnih žrtava rata kroz kampanju i televizijske spotove redatelja Andreja Korovljeva, iznoseći vlastite tragične sudbine, ukazale su Katarina Bešlić iz Petrinje, Marica Šeatović i Novske i Iva Radić iz Vukovara.
Zakon bi trebao ispraviti brojne nepravde
Zakon bi, po informacijama dviju udruga, trebao biti usvojen do Ustavnog roka 15. srpnja, a na njega se čeka više od 25 godina. On bi trebao ispraviti brojne nepravde koje su se godinama nanosile civilnim žrtvama rata, koje još uvijek imaju manja prava od bivših pripadnika vojnih postrojbi.
Hrvatska će tim zakonom prvi put u svojoj povijesti sveobuhvatno regulirati prava civilnih žrtava rata pa će obitelji ubijenih i nestalih civila, roditelji u ratu poginule djece, logoraši i logorašice prvi put bit u prilici da budu obeštećeni, neovisno o svom socijalnom statusu i etničkoj pripadnosti.
Eugen Jakovčić iz Documente napomenuo je da točan broj civilnih žrtva rata još nije poznat, a tek manji broj ih ima status kojim ostvaruju određena socijalna prava.
Napomenuo je da su prava civilnih stradalnika rata dosad bila regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih žrtava rata iz 1992. kojim, iako se mijenjao 12 puta, nisu bili obuhvaćene sve civilne žrtve.
Ideja da prošla vlada donese taj zakon izazvala je uzavrele političke strasti i lomove na političkoj sceni pa je uspjela donijeti samo zakon koji je obeštetio žrtve ratnog silovanja, kazao je Jakovičić upozorivši da su žrtve same tražile obeštećenje, ali su na kraju morale plaćati visoke parnične troškove.
Korovljev je rekao da su se u kampanji kroz tri spota odlučili da žrtve preuzmu riječ i bez zadrške progovore o osobnim tragedijama, kako bi time senzibilizirali javnost.
Zakon nije savršen ali predstavlja civilizacijski iskorak
Za voditeljicu Documente Vesne Teršelič donošenje tog zakona predstavlja civilizacijski iskorak, a iako nije savršen odgovara na pitanja obitelji nestalih i ljudi koji su preživjeli torture u logorima.
"Doista je predugo čekanje civilnih žrtava jer Katarina Bešlić, Marica Šeatović i Iva Radić od 1991. traže pravdu, pokušavaju sastaviti mozaik istine kako bi sahranile svoje najmilije ili postigle da krivci za zločine budu kažnjeni", rekla je Teršelič.
Ocijenila je kako je još uvijek otvoreno pitanje broja civilnih žrtava u Hrvatskoj jer je prema službenim podacima poginulo 9533 osobe, dok Documenta raspolaže s više od dvostruko većem brojem registriranih žrtava, njih 20,197.
Smatra stoga kako je zakon prilika da se poboljša evidencija žrtava i prikupe dodatni podaci te napokon objavi službeni popis ubijenih ljudi.
Pupovac; Sve civilne žrtve rata su moja braća i sestre
Saborski zastupnik i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac istaknuo je kao cilj kampanje unaprijeđenje prava civilnih žrtava rata i prevladavanje jazova u društvu, dodavši da su za njege sve civilne žrtve rata, i one koje su stradale u Vukovaru i one nakon Oluje, njegova braća i sestre.
Zakon nije zadovoljio sva njihova očekivanja, primjerice da se izbjegnu arbitrarne odluke o tome tko je civilna žrtva rata i da se priznaje dokumentacija neovisno o tome u kojoj je bolnici i koje ustanove izdana, ali je postignut iskorak u odnosu na postojeći zakon koji nije pratio potrebe stradalnika jer određene kategorije nisu mogle ostvariti svoja prava.
Za one koji na bilo koji način žele kontaminirati zakon time što će istaknuti etničku pripadnost žrtava i spomenuti imena SNV-a i Documente rekao je da ne govore o meritumu ni pravu žrtava nego o etiketama i žele diskriminirati žrtve, iako nas one ne bi trebale dijeliti.
TV spotovi i prateći video materijali kampanje od petka će biti dostupni na linku https://documenta.hr/pravda-za-zrtve/, i bit će svim medijima dostupni za korištenje.