sa zagrebačkog PMF-a

Seizmolog Josip Stipčević: U ISTRI SU MOGUĆI SAMO RIJETKI I SLABI POTRESI

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ
(Snimio Milivoj Mijošek)

(Snimio Milivoj Mijošek)


Docent dr. Josip Stipčević, stručnjak za geofiziku i popularizator znanosti na društvenim mrežama, posljednjih dana jedan je od najzaposlenijih prirodoslovnih stručnjaka u Hrvatskoj. Nakon katastrofalnog potresa na Baniji neprekidno objašnjava što se dogodilo, obilazi teren i kaže kako će, na žalost pogođenih stanovnika tog kraja, narednih godina imati dosta posla.

- Ustvrdili ste kako je uzrok katastrofalnog potresa na Baniji, zapravo, na području Jadrana. Kako to objašnjavate?

- Uzroci tog potresa mogu se pratiti sve do Jadrana, a oni su isti kao i ostali što izazivaju potrese na području Hrvatske, BiH, Slovenije i Italije. Područje Jadranskog mora je zapravo mala tektonska ploča pod nazivom Adrija čije podrijetlo je vezano uz veću, afričku tektonsku ploču, i njezini ostaci mogu se pratiti uz granice Jadrana. Njezina interakcija s euroazijskim kontinentom uzrokuje potrese kod nas, većinom uz obalu, ali oni se iz niza faktora mogu prenijeti i dublje u unutrašnjost prema Panonskom bazenu i unutrašnjosti kontinenta. Pomicanje male tektonske ploče Adrije uzrokuje i potrese na području sjeverozapadne Hrvatske.

- Dio stručnjaka dijeli ta područja na Jadranski bazen, Dinaride i Panonski bazen?

- Netko bi to i drukčije podijelio ili nazvao, ali bitno je znati da međudjelovanje između tektonskih ploča uzrokuje potrese. Od iznimno snažnih potresa u Indoneziji ili Japanu, pa do naših lokalnih manjih potresa po Apeninima, Alpama i Dinaridima. Sve je uzrokovano interakcijom tektonskih ploča oko nas.

- Znači, potresi koji su prije godinu-dvije pogodili Italiju i sredinu Apeninskog poluotoka imaju jednake uzroke?

- Da, imaju isti glavni uzrok - to je granica ploče koja počinje u južnoj Italiji, prolazi kroz južni dio Alpa, preko Dinarida i dalje se nastavlja prema Albaniji. Uzrok je isti, ali na mikrolokacijama potresi imaju nešto drugačije razloge nastanka.

Plitko more

- Jadran je, po nekim studijama, na afričkoj ploči, ali je podijeljen, kako se vidi u nekim studijama i na zemljovidima, na različite tektonske zone?

- Kao što sam prije spomenuo, Jadran se nalazi na manjoj tektonskoj ploči Adriji koja podrijetlo vuče od afričke ploče. Neka istraživanja govore da je Adrija "polomljena" na dva dijela gdje bi granica bila otprilike na potezu Gargano - Dubrovnik. Postoji mnogo istraživanja, ali nemamo posve točne podatke o tome kakva je jadranska mikro-ploča ili Adrija. Nema konkretnog odgovora je li vezana uz afričku ploču ili nije, to su otvorena pitanja, ali na znanstvenoj bazi. Za širu javnost dovoljno je reći da je Adrija ili Jadranska mikro ploča uzrok svih tektonskih potresa na našem području.

- Po geološkim kartama vidi se da postoji Istarski plato i uz nju, na sjevernom Jadranu, padina Istarskog platoa?

- Kad pogledate planine uz Jadran, od Ćićarije i Učke prema jugu, vidite da su one nastale sabijanjem u europsko kopno jer je jadranska ploča prije nekoliko desetaka milijuna godina bila znatno veća. Sve te planine nalazile su se ispod mora i kolizijskim procesima se pretvorile u planine koje su po svom sastavu karbonatne tj. sastavljene od vapnenca, iz čega proizlazi da su nastale ispod mora. Istra se nije, pojednostavljeno rečeno, deformirala - ona se nalazi na jadranskoj mikro ploči i jedan je od manjih dijelova koji se na njoj još uvijek nalazi.

- Zemljovidi pokazuju i padinu Istarskog platoa, to je područje u moru ispred zapadne Istre, Tršćanski zaljev i skoro cijeli sjeverni Jadran?

- Jadranska ploča nikada nije bila posve homogena zbog procesa koje je prolazila u prošlosti. Ono što mi danas vidimo sve je zatrpano sedimentima koji su se taložili milijunima godinama. Kad bi maknuli sve te sedimente, onda bi vidjeli terase i bazene i pokazalo bi se kako jadranska ploča izgleda.

- Sjeverni Jadran je plitko more. Ima li to veze s tektonskim ustrojem tog područja?

- Jadranska ploča nije jedinstvena, kako sam već rekao. Ako pogledate od čega se sastoje tektonske ploče, mogu se podijeliti u oceanske i kontinentalne te su njihove debljine otprilike oko stotinjak kilometara. Imate dijelove koji su izdignuti - to su kontinenti - dok su oceani dijelovi koji su tanji i više su na neki način utonuli. Tako i jadranska mikro ploča - na južnom Jadranu imate dubinu do 1.200 metara, dok je na sjevernom više kontinentalnog sastava te je dubina mora znatno niža. Naravno, ima tu i puno drugih faktora osim samog litosfernog sastava Jadranske mikroploče.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter