Na političkoj sceni te u utjecajnim javnim medijima ovih se dana razvila žestoka polemika na temu - mrze li Hrvati svoju domovinu više nego što bi se to moglo očekivati? Skovan je novi termin - domomrzje - koji je u kratkom roku podijelio javnost te postavio niz otvorenih pitanja. Traži li se nova politička korektnost kad se kritiziraju potezi javnih vlasti - ili će se tek prebrojavati oni koji sve otvorenije kritiziraju nacionalne dosege i učinkovitost države čija je samostalnost već premašila četvrtinu stoljeća?

Autor termina domomrzje ili oikofobija, sociolog dr. Slaven Letica, naglašava kako nije želio unositi nove podjele u društvo, te da nije izmislio novu političku korektnost.

Vjeruju da je gore nego što jest

"Domomrzje je suprotno od političke korektnosti. Time upozoravam na fenomen stvaranja kompleksa manje nacionalne vrijednosti. Ukazujem da je stvorena klima koja ima iracionalno uporište jer su ljudi počeli vjerovati kako je u nas mnogo gore nego što doista jest," objašnjava Letica.

Na Letičine tvrdnje reagirali su mnogi poznati i nepoznati sudionici rasprava u javnim medijima i društvenim mrežama.

"To je moja pozicija, a najžešće su me napali desničari koji misle da su toliko veliki domoljubi da je moj tekst za njih uvredljiv. Dobio sam gomile elektronskih poruka i pisama kako oni vole svoju zemlju te kako Hrvatsku ne vole samo Jugoslaveni i jugonostalgičari", priznaje Letica.

"Riječ je o teorijskom konceptu što sam ga primijenio na naše okolnosti. To je kao kada čovjek živi u obitelji, te u jednom trenutku povjeruje da je njegova obitelj najstrašnija na svijetu," pojašnjava Slaven Letica.

Na uvođenje pojma domomrzje žestoko reagira politički analitičar dr. Žarko Puhovski koji upozorava da bi negacija domovine bila "bezdomnost", a ne domomrzje. Uz to, Puhovski upozorava kako je bezdomnost termin koji se pripisuje apatridima, ljudima bez domovine, te da je "tako počelo i sa Židovima jer se tvrdilo kako su oni ljudi bez domovine."

"Ispravnije bi bilo reći rodoljublje ili rodomrzje jer se gleda na rodovsku pripadnost pa je nekima bliži Hrvat iz Australije od Srbina iz susjedstva," komentira Puhovski i tvrdi kako analiza dr. Letice nije "ništa novo, sve je to preuzeo iz drugorazredne američke literature." (Dubravko GRAKALIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU