Onkološka skrb
U Hrvatskoj živi oko 180 tisuća ljudi s dijagnozom karcinoma. Do 2030. većina pacijenata trebala bi imati pristup centrima
Ilustracija (Pexels)
U Hrvatskoj živi oko 180 tisuća osoba kojima je u nekom trenutku dijagnosticiran rak, rekla je u četvrtak državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš, dok EU razvija mrežu sveobuhvatnih centara za rak kojima bi do 2030. godine pristup trebali imati 90 posto europskih pacijenata.
Europska mreža sveobuhvatnih centara za rak jedan je od najopsežnijih projekata u sklopu ''EU4Health'' programa.
''Ciljevi su uspostava jedinstvenih standarda skrbi i multidiscplinarnog timskog pristupa te omogućavanja boljeg pristupa inovativnoj dijagnostici i terapiji. Cilj je i da do 2030.godine najmanje 90 posto europskih pacijenata ima pristup takvim centrima'', kazala je Bubaš u Hrvatskom saboru na sastanku skupine ''Zastupnici protiv raka''.
Hrvatska ima centar za personaliziranu medicinu i uspostavljen multidisciplinarni timski pristup liječenju, navela je državan tajnica, a ono na čemu još treba poraditi jest ujednačavanje standarda skrbi, što će se postići kroz centre izvrsnosti.
U rujnu ove godine očekuje se donošenje Akcijskog plana za rak za razdoblje od 2026.-2028.godine, u sklopu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka.
''Ove će godine također biti izrađen i prihvaćen nacionalni plan za rano otkrivanje raka vrata maternice. Za rak debelog crijeva imamo usvojen dokument i on je reprogramirana tako da će u njega biti uključeni liječnici obiteljske medicine, kao što su uključeni u plan protiv raka pluća'', naglasila je Bubaš.
Hrvatska svake godine bilježi 26 tisuća novih onkoloških dijagnoza. Za uspješno izlječenje nisu ključni samo nacionalni planovi i akcijski planovi, dodala je državna tajnica, već i edukacija, podizanje zdravstvene pismenosti te redovito odazivanje na preventivne preglede.
''Hrvatska je ostvarila značajan pomak u povećanju preživljenja od raka. Po tome nismo više na začelju nego u prosjeku Europske unije, što znači da imamo veću kvalitetu, bolje ishode liječenja te ranije otkrivanje bolesti'', istaknula je.
Važnost prevencije i ranog otkivanja naglasio je i HDZ-ov zastupnik Andro Krstulović Opara.
''Ona omogućuje ne samo uštedu, nego kvalitetnu i efikasnu primjenu skupih terapija i lijekova. Prevencija prvenstveno proizlazi kroz zdravstvenu kulturu, to su teme o kojima još moramo razgovarati'', rekao je.
Vlašić Iljkić upozorava na liste čekanja, kvarove terapijskih aparata, manjak onkologa
Zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić upozorila je da se onkološki bolesnici i dalje suočavaju s velikim problemima, među kojima su liste čekanja, kvarovi aparata za terapijske postupke i nedostatak onkologa u manjim gradovima.
''Tu su i neravnomjeran pristup modernim terapijama te spori ulazak novih lijekova. Više od 550 dana prođe u prosjeku prije nego što budu dostupni kroz sustav zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj'', kazala je Vlašić Iljkić.
''Mi pacijentima dajemo lijekove, čak i one koji nisu na listi lijekova i koje pacijenti ne moraju platiti. Ja potpisujem te dokumente gotovo svakodnevno'', odgovorila je državna tajnica.
''Jedan dio njih ide na teret bolnice, jedan dio doniraju farmaceutske tvrtke, a jedan dio se nalazi na listi posebno skupih lijekova. Te lijekove koristi 0,3 posto populacije, na njih se troši nekoliko stotina milijuna eura'', dodala je Bubaš.
Zastupnik Željko Reiner (HDZ) osvrnuo se na zapošljavanje onkologa. Smatra da njihovo zapošljavanje u malim bolnica nema previše smisla.
''Njihovo znanje i edukacija tamo ne bi mogli doći do izražaja u smislu pomaganja pacijentima. A upravo to je smisao, imati doktora u određenoj bolnici koji može raditi određene zahvate i provoditi određenu terapiju. Onkolog je specijalist koji zahtijeva multidisciplinarni tim oko sebe jer o terapiji nikad ne odlučuje jedan čovjek, nego cijeli timovi'', pojasnio je Reiner.
