ANALIZA

PRESLAGIVANJE NA NACIONALNOJ POLITIČKOJ SCENI: Godina je započela jačanjem HDZ-ove parlamentarne većine i atomizacijom ljevice

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ
CROPIX

CROPIX


Politički zemljovid Hrvatske ubrzano se mijenja uoči svibanjskih lokalnih izbora. Nekoliko poteza koje su stranački čelnici i zastupnici pojedinih parlamentarnih stranaka povukli proteklih dana – od krajnje desnice do ljevice – pokazuju kako se „karte ponovno miješaju“, odnosno kako se u političkoj areni mijenjaju odnosi koji su se činili čvrstima još do prije nekoliko tjedana.

Novi raspad jedne od vladajućih stranaka, HNS-a, pokazuje da je i vladajuća većina pomalo nestabilna. Nakon gubitka izbora za predsjednika stranke, HNS je raskolio gradonačelnik Ivanca i bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora Milorad Batinić koji na sjeverozapadu Hrvatske osniva novu stranku. Batinić je navodno blizak varaždinskom županu i šefu Narodne stranke – reformisti Radimiru Čačiću – koji je također u parlamentarnoj koaliciji s HDZ-om, ali za lokalne izbore stvari bi se mogle drukčije postaviti. Slavonac Stjepan Ćuraj, novi predsjednik HNS-a, odlaskom Batinića i formiranjem „novog HNS-a“, petog po redu, ostao je bez jednog od rijetkih političkih uporišta u kojem ta stranka još nešto znači.

- Kraj HNS-a započeo je još izbacivanjem Radimira Čačića od strane Vesne Pusić – čemu je također kumovao Batinić. Nakon toga, HNS-a više nema jer su prestali biti i vrijednosna i pragmatična stranka koja zastupa ideje svojih članova, prije svega poduzetnika, kaže politički analitičar Davor Gjenero koji predviđa da će Batinić opstati u kraju gdje djeluje, te da nije isključeno da se ponovno udruži sa Čačićem.

Raspad Škorinog kluba

Doima se kao i da novo uporište traži HSS. Nakon što je Ministarstvo uprave potvrdilo legalnost virtualne izborne skupštine seljaka održane u srpnju – gdje je mandat obnovio predsjednik i saborski zastupnik Krešo Beljak – njegove najnovije izjave i pohvale na račun Vlade izazvale su premijera Andreja Plenkovića da pozove HSS da se vrati „na put desnog centra“ gdje mu je, po njegovom mišljenju, mjesto. HSS danas ima samo dva saborska mandata koje je dobio na koalicijskoj listi sa SDP-om i sve se više spekulira da su to, bude li potrebno zbog krize u drugim strankama, rezervni glasovi vladajuće većine.

- Predsjednik HSS-a Krešo Beljak svojim se lijepim riječima o politikama HDZ-a prilagođava stanju u vlastitoj stranci. Ono malo što mu je ostalo u HSS-u na lokalnim razinama želi u koaliciju s HDZ-om i on se tome mora prilagođavati. Više nema koaliciju sa SDP-om i mora pritisak članova koji ga žele rušiti smanjiti prihvaćanjem njihovih želja za suradnjom s HDZ-om. Osim toga, nije isključeno da su on i drugi HSS-ovac u Hrvatskom saboru rezervne ruke vladajuće većine, kaže Davor Gjenero.

Prvi raskol u Domovinskom pokretu – kojeg su napustili saborski zastupnici Karolina Vidović Krišto i Mladen Vrkljan pokazuje da nema mira ni na desnici. Obrazloženje da su napustili stranku Miroslava Škore zbog Stjepana Bartulice i njegovog savjetničkog mjesta u uredu bivšeg predsjednika dr. Ive Josipovića nije uvjerilo analitičare da se ne radi o, zapravo, stvaranju ekstremnijeg desnog bloka unutar parlamenta.

- Škorin klub raspadati će se i dalje. Otići će mu najmanje dva zastupnika – Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara te bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović. Tu nema vrijednosne linije rasapa – nema približavanja Plenkoviću i HDZ-u – nego se radi o sukobu taština. Za očekivati je da ti zastupnici naprave svoj zastupnički klub u Saboru, komentira Davor Gjenero.

Rezultat raspada Domovinskog pokreta značit će i gubitak prava na mjesto potpredsjednika Hrvatskog sabora za samoga Miroslava Škoru jer će iza njega stajati premalo zastupnika. Po broju zastupnika, mjesto bi mogli dobiti ili Mostovci ili SDP-ovci.

Razjedinjena i ljevica

Razmimoilaženja ne nedostaje ni na ljevici. Nakon izbacivanja Radničke fronte iz Zeleno-lijeve koalicije zbog najave kandidature dr. Katarine Peović za gradonačelnicu Rijeke, počela je „atomizacija“ te koalicija. Politička platforma „Možemo“ Tomislava Tomaševića – koji se kandidira za gradonačelnika Zagreba – počela je najavljivati kandidature i po drugim gradovima, uključujući i Pulu. Iste najave stižu i iz Nove ljevice i Radničke fronte, tako da će razjedinjena ljevica možda biti korisna – velikim i organiziranim strankama koje će d'Hondtovom metodom pokupiti njihove rascjepkane glasove.

- Zeleno-lijeva koalicija najprije je „amputirala“ Katarinu Peović jer ona nije ni blizu politikama ostalih članova tog saveza. Lijevo radikalne ideje javnih politika koje zastupa Radnička fronta nisu politike ni Možemo, ni Nove ljevice, ni drugih u toj koaliciji. Svima je odgovaralo da se odsječe Radnička fronta, ali Možemo! i druge stranke ipak nisu izgradili nacionalnu stranačku mrežu. Imaju zastupnike izabrane u Zagrebu i jednu u Rijeci gdje nisu radili na ozbiljnom razvoju svoje stranačke mreže. Možemo! ima sada u Istri jednu skupinu ljudi koja se na svakim izborima pojavljuje pod različitom egidom. Sada će se pojaviti kao Možemo, a jučer su bili Zelena Istra i slično – oni već deset-petnaest godina ne uspijevaju ništa napraviti, objašnjava Gjenero.

- Suradnja Možemo! i Radničke fronte od početka je bila pogrešna. Oni ne pripadaju u isti prostor u političkoj areni. Možemo! je na poziciji njemačkih Zelenih, dok je Radnička fronta skupina radikalnih postkomunista, dodaje analitičar.

Mira nema ni u izvanparlamentarnim strankama. Ovih dana nastala je još jedna umirovljenička stranka – Hrvatska umirovljenici zajedno (HUZ) koju vodi javnosti nepoznati inžinjer Branko Spajić, ali se u tu stranku odmah ujedinila Stranka umirovljenika aktivista Lazara Grujića te se sama dokinula. Grujić je na prošlim izborima pokušao ući u parlament s Domovinskim pokretom, no propast projekta označio je i kraj njegove Stranke umirovljenika.

Pomaci na političko-stranačkoj karti nisu, možda, tektonski – ali pokazuju promjenu trendova koja nije nevažna. Jačanje HDZ-ove parlamentarne većine kroz podršku HSS-a i suradnja tih stranaka na lokalnim izborima, rasap HNS-a, atomizacija ljevice i početak kraja Domovinskog pokreta nesumnjivo su vijesti koje treba zapamtiti na početku političke 2021. godine.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater