Knjiga "Martirij Bošnjaka na prostorima Zapadnog Balkana 1876-1914", u kojoj autor Stjepan Lapenda  tematizira  stradanja muslimana i katolika na Zapadnom Balkanu od 1876. do Prvog i Drugog balkanskog rata te početka Prvog svjetskog rata 1914., predstavljena je u srijedu navečer u Splitu.

Predstavljanje knjige organizirale su bošnjačke udruge na splitskom području u povodu Dana državnosti Bosne i Hercegovine, koji se obilježava 25. studenoga.

"Ova knjiga je napisana na temelju izvorne arhivske građe Francuskog državnog arhiva," rekao je autor Lapenda.
Objasnio je kako se arhivska građa koju je koristio za pisanje ove knjige odnosi na sva zlodjela koja su dvije vojske, Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore, učinile ne samo prema muslimanskom življu nego i prema katoličkom albanskom i prema maloj enklavi u Janjevu.
Po njegovim riječima, ova arhivska građa predstavlja korespondenciju francuskih konzula u Cetinju, Beogradu, Petrogradu, Beču i Istanbulu.
Govoreći o razdoblju kojim se knjiga bavi, Lapenda je kazao kako su i u to vrijeme europske velesile obećavale zaštitu muslimanskog i katoličkog stanovništva u krajevima koja će pripasti Srbiji i Crnoj Gori, ali se to nije dogodilo.
"I danas moramo biti oprezni kada netko obećava sa strane da će Bosna i Hercegovina ostati jedinstven i cjelovita. Budimo oprezni", poručio je Lapenda.
Dr Izet Hozo je istaknuo kako ova knjiga obiluje novim spoznajama i do sada nepoznatim ili malo poznatim povijesnim činjenicama o stradanjima muslimana.
Objašnjavajući riječ "martirij" iz naslova knjige Hozo je kazao kako ona na grčkom jeziku znači  "svatko tko je progonjen i zlostavljan zbog svoje ideje, onaj koji je mučen i ubijan, što uporno ostaje, ne žaleći i ne štedeći svoj život... "
Kazao je kako "martirij" na latinskom jeziku znači "mučeništvo, patnje i smrt onoga koji nevin strada za svoju vjeru, državu ili rodnu grudu."
Autorov naslov  studije mogao bi dovesti do krivog zaključka da se na navedenom prostoru (Zapadnog Balkana) i u navedeno vrijeme vršilo nasilje do granica genocida samo i isključivo nad muslimanima  Bošnjacima, iako su oni bili najveće žrtve tih progona. Zapravo svetosavski teror se nije ograničavao samo nad muslimanima Bošnjacima, već i nad Albancima muslimanima i katolicima, kao i nad malom hrvatskom zajednicom u Janjevu i Lepenici što autor potkrepljuje, između ostalog, i navodom iz jedne diplomatske note francuskog konzula u Skadru kojemu su se požalili viđeniji glavari katoličkih albanskih plemena, rekao je Hozo.

Povezane vijesti

• Život je sačinjen od "Kapi radosti"
• Predstavljena knjiga "Novi testament" tiskana u Urachu 1562. i 1563.
• BOOKtiga: Bogat program za ljubitelje pisane riječi