Malo tko će za koji mjesec uopće pitati što je s ljudima koji su uspjeli pobjeći pored talibanima, a njihova daljnja sudbina ovisit će o njihovoj sposobnosti prilagođavanja. Europske države činit će sve da ne prime nove izbjeglice, jer ionako nemaju mogućnosti brige ni za ove koji su nekim čudom uspjeli doći do Europe. Hrvatska nema kapaciteta ni mogućnosti primanja velikog broja ljudi iz Afganistana, a ni izbjeglicama Hrvatska nije obećana zemlja. Afganistanska agonija nije završila, ona tek počinje. Jedino što glavni akteri više neće biti generali i vojnici moćnih zemalja, već Afganistanci

Dok talibani nastoje predstaviti svoju 'državu' uUjedinjenim narodima, dilema o budućnosti Afganistana ima sve više. Ni govor američkog predsjednika Joe Bidena s govornice svjetske organizacije nije riješio gotovo niti jedan problem koji je nastao i za međunarodnu zajednicu nakon američkog bijega iz te zemlje, koji sadašnja administracija želi prikazati kao uspješan 'završetak' intervencije koja nije imala nikakav smisao. A najveći gubitnici su, kao i uvijek, mali ljudi. Tisuće i tisuće Afganistanaca koji su nekom srećom uspjeli pobjeći pred talibanima sada čekaju što će biti s njima i tko će ih primiti.

Kada je nedavno hrvatski predsjednik upitan što s tim ljudima, odgovorio je da trebaju svoje utočište naći u Americi. Posve logično. Oni koji su sve zakuhali, trebaju sada bar to riješiti, a ne prebacivati odgovornost na druge zemlje. Tu Milanovićevu izjavu prenio je i Fox News, pa je uslijedila i reakcija njihove voditeljice: ”Francuski predsjednik Macron rekao je da Francusku treba zaštititi od migranata. Austrijski ministar unutarnjih poslova smatra da ne postoji razlog zašto bi Afganistanci sada dolazili u Austriju. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je da bi svi oni trebali pronaći svoje mjesto u Americi. Hvala, Zorane”, zaključila je voditeljica.

Izvlačenje iz Afganistana

Ali, rješenje ovog problema naravno nije tako jednostavno kako Milanović predlaže. Za podsjetiti je da je Hrvatska, kao članica NATO-a, pristala sudjelovati u avanturi u Afganistanu i za to redovno dobivala pohvale od američkih predsjednika i vrha vojnog saveznika. Čule su se zvonke riječi o angažmanu vojnika koji su tamo godinama bili dio operacije koja je doživjela krah. Nisu, naravno, za to krivi hrvatski vojnici, ali se sada može postaviti logično pitanje zašto politika i oni koji su kreirali hrvatsku politiku nisu na vrijeme uvidjeli besmislenost vojnog angažmana saveznika u Afganistanu. Mogli smo u proteklim danima pročitati i svjedočanstva vojnika i časnika koji su bili u toj zemlji iz kojih se jasno vidi da su svo vrijeme vladali korupcija i kaos, a da od 'izvoza demokracije' nije bilo ništa. Sada, kada su se Amerikanci izvukli iz te operacije, posve je jasno da u svim tim godinama tamo nije učinjeno ništa. Potrošeni su silni novci, a afganistanski predsjednik je pobjegao u trenu, dok su se regularne vojne jedinice predale talibanima bez ispaljenog metka. I, što sada sa silnim ljudima koji su pomagali Amerikancima, ali ne samo njima. Njihova je sudbina neizvjesna, jer talibani će se na neki način osvetiti, bez obzira što sada dolaze riječi koje to demantiraju. Uostalom, od 'zapadnog' života u Afganistanu, kojem su težili mnogi koji su i podržavali savezničku misiju u toj zemlji, nema više ništa, pa je logično da će mnogi pokušati naći spas u bijegu prema Zapadu. A to znači i novu imigrantsku krizu i dilemu tko će primiti sve te ljude koji su pobjegli ili kane pobjeći. ”Hvala Zorane” samo je sarkastična reakcija Amerikanaca koji bi se iz svega željeli elegantno izvući.

U Ameriku je došlo na tisuće ljudi koji se nisu kvalificirali za Program posebne imigrantske vize, već su pušteni na humanitarnoj osnovi. ”New York Times” je pisao kako su u avione ukrcana djeca, bez roditelja, a logično bi bilo da se sada nađe rješenje da se majke i očevi pridruže djeci koja su u Americi. A to znači i novi broj izbjeglica. U Ameriku su došli i mnogi mladi muškarci koji su se mogli i trebali boriti za svoju zemlju, a ne pobjeći iz nje. Sada su se pridružili onima koji su već prije došli do obećane zemlje, a ”Washington Post” je objavio priču o Afganistancu koji je ušao u Ameriku prije deset godina i u međuvremenu počinio silovanje zbog kojeg je osuđen, ali je izbjegao deportaciju u Afganistan.

Zbrinjavanje izbjeglica

Ronald Neumann, bivši američki ambasador u Afganistanu kaže da postoji veliki moralni dug prema Afganistancima koji su pomagali Americi, a da izbjeglički program nije dovoljan da se svima pomogne. Amerika ionako ima problem s ilegalnom imigracijom, a ovih smo dana svjedoci kako i Bidenova administracija surovo tretira izbjeglice s Haitija, koje konjanici batinama tjeraju iz zemlje. Trumpovog zida nema, ali nema ni volje da se prime izbjeglice, pa makar one dolazile i iz Afganistana. Svima je jasno da zbrinjavanje afganistanskih izbjeglica košta, a novca je sve manje i u velikoj zemlji kao što je Amerika. I onda na scenu stupa 'slavni' Fox News, sa pitanjem: ”Kaže se da moramo uzeti što je više moguće "ugroženih Afganistanaca", jer,"dali smo im obećanje". Prije svega, tko je obećao? Je li Kongres usvojio zakon koji propisuje da ćemo ih mi, ako Afganistanci ne mogu zadržati talibane, sve primiti? Ili bilo koga tko bi uspio prijeći ogradu i uletjeti u avion? Nismo to nigdje vidjeli”. Uz dodatak, ”hvala Zorane”. Kao da su pohod u Afganistan zamislili 'mali', među kojima je Hrvatska. Pa bi sada "mali" trebali rješavati problem koji su stvorili 'veliki', prije svega Amerika. Tako to izgleda bar iz ugla 'desne Amerike'. Pa onda slijede snimke s mosta u Del Riju u Teksasu gdje 10.500 imigranata, nesretnika s Haitija, nastoje ući u Ameriku. Televizijski dronovi snimaju ljude koje na kraju udaraju batinama, a guverner Teksasa Greg Abbott zatvara šest ulaznih točaka. Bidenova administracija je nemoćna, a Fox News postavlja pitanje ”pa zar nije očito koliko će Amerikanaca stradati u nasilju bandi ako ovi ljudi budu pušteni”. ”To je rasprodaja naše zemlje”, moglo se čuti u emisiji u kojoj se spominjalo i ”hvala Zorane”. Da bi sve završilo u lamentiranju što ”nema Trumpa”. A epilog svega, bar za sada, je Bidenov govor u UN-u u kojem poziva da se problemi u svijetu rješavaju diplomacijom, a ne sukobima. O tome kako riješiti problem afganistanskih izbjeglica, prema kojima Biden mora biti nježan već i zbog činjenice da se tako nevješto povukao iz operacije koju je Amerika pokrenula, nije bilo govora za govornicom UN-a. Biden se hvalio da je prvi predsjednik nakon dvadeset godina koji govori u UN-u, a da Amerika nije u ratu i da će se sada moći posvetiti važnim pitanjima, od klimatskih promjena do covida. Ali, te riječi izazvale su i mnoge skepse, jer prvo je potrebno riješiti sve ono što je rezultat 'krive' politike prethodnika, a ne tražiti da problem izbjeglica sada rješavaju zemlje koje s intervencijom u Afganistanu nisu imale mnogo veze. Bar ne u zapovjednom dijelu. 

Bidenova doktrina

Mediji koji podržavaju Bidena, a među njima je u glavnoj ulozi kultni ”New York Times”, sada konstatiraju da se u kaotičnom finalu američkog dvadesetogodišnjeg rata u Afganistanu pokazala Bidenova doktrina, da u vanjskoj politici treba izbjegavati agresivnu taktiku vječnih ratova. Zato je i predsjednik najavio kraj ere velikih vojnih operacija, ali i stavio pod tepih posljedice onih koje su prethodile dok nije bio predsjednik. Biden je u završetku afganistanske avanture pokazao prije svega nemoć jakog lidera, jer je riskirao i američke živote. O Afganistanskim da se i ne govori. Tko zna koliko je Afganistanaca već sada platilo glavom zbog suradnje s Amerikancima i koliko će ih tek platiti. Najlakše je sve to staviti pod tepih i proglasiti 'novu eru'. A o izbjeglicama neka se brine 'netko drugi'. Dok činjenicu da je kao senator podržao ratove u Afganistanu i Iraku sada malo tko spominje. Doduše, treba reći da je Biden kao Obamin potpredsjednik tražio da SAD povuče svoje trupe, što je bio i stav Antonyja Blinkena, koji mu je sada državni tajnik. Politika je danas takva da će ubrzo i tema izbjeglica iz Afganistana biti zaboravljena, ako ne dođe do dramatičnog novog vala. Malo tko će za koji mjesec uopće pitati što je s ljudima koji su uspjeli pobjeći pored talibanima, a od njihove sposobnosti prilagođavanja ovisit će i njihova daljnja sudbina. Europske države činit će sve da ne prime nove izbjeglice, jer ionako nemaju mogućnosti brige ni za ove koji su nekim čudom uspjeli doći do Europe. Hrvatska naravno nema kapaciteta ni mogućnosti primanja velikog broja ljudi iz Afganistana, a ni izbjeglicama Hrvatska nije obećana zemlja. Sve u svemu, afganistanska agonija nije završila, ona tek počinje. Jedino što glavni akteri više neće biti generali i vojnici moćnih zemalja, već Afganistanci, u podijeljenoj zemlji vjerskih fundamentalista, idealnom okružju za terorizam. A onda će Afganistan ponovo postati svjetska tema

Povezane vijesti

• Milanović: Pelješki most sigurno će se graditi
• Milanović: Hrvatska izlazi iz postupka arbitraže jer je on kontaminiran
• SUKOB OKO INICIJATIVE TRI MORA Plenković podržava projekt koji Milanoviću ne vrijedi ni za kavu