Peović (RF): Klasnom mjerom visinu vaučera za energente povećati na 400 kuna

(Hina/EPA)

Saborska zastupnica Radničke fronte Katarina Peović u petak je izvijestila da je u saborsku proceduru uputila zaključak i uredbe sa setom mjera, kao "klasnu mjeru" kojom traže da se kod dodjele vaučera za energente uzme u obzir imovinski cenzus te iznos vaučera poveća sa 200 na 400 kuna.

Peović je na konferenciji za novinare u Saboru istaknula da te predložene mjere trebaju hitno ići na saborsku raspravu jer su, ustvrdila je, vezane uz aktualna poskupljenja energenata koje su, iz perspektive njezine stranke, izuzetno važne kao "klasne mjere".

"Mi smatramo da je inflacija klasno pitanje zato što posljedica, odnosno poskupljenja, neće na sve udariti jednako pa zato upozoravamo da se taj teret krize treba pravedno rasporediti", rekla je.

Navela je da su vaučeri za energente definirani tako da se isplaćuju samo korisnicima minimalne naknade i osobama s invaliditetom koji status stječu preko centara za socijalnu skrb, a cenzus je postavljen na "samo" 800 kuna.

Ako se uzme u obzir da te vaučere za struju koristi nešto više od 60 tisuća ljudi te da imamo preko 600 tisuća umirovljenika koji žive s prihodima ispod granice siromaštva, onda, poručila je Peović, vidimo da nešto ne štima.

Zato su, kazala je, iz RF-a i predložili da se kod dodjele zajamčene naknade za energente uzme u obzir imovinski, odnosno dohodovni cenzus koji je postavljen na razini 60 posto dohotka u državi, on za četveročlanu obitelj iznosi 5710 kuna, a za samca oko 2700 kuna.

"Smatramo da svi koji imaju manje od tog iznosa, sukladno članovima kućanstva, trebaju dobiti pomoć i obuku vaučera, a njih svakako treba povećati. Sada iznosi maksimalno 200 kuna, a trebalo bio povećati na 400 kuna. Također, osim za električnu, trebalo bi uvesti vaučere i za toplinsku energiju i za plin, za koji smatramo da treba smanjiti PDV na 13 posto, kao što je za struju", izjavila je Peović.

Važnim je ocijenila i da javni servisi poput HEP-a trebaju pomoći na način da se odreknu svoje dobiti, koja je prošle godine za HEP iznosila 1,4 milijarde kuna, a kako bi došli u poziciju da se subvencioniraju cijene režija.

"Kada bi se podijelila ta dobit, svako kućanstvo bi dobilo oko 53 kune i Vlada bi se, uredbom koju predlažemo, trebala odreći većeg dijela dobiti nego što se odricala prethodnih godina. Ta bi mjera prisilila i privatni sektor da spusti cijene, jer bi kupci išli tamo gdje im je povoljnije", zaključila je.