Na online diskusiji u Zagrebu na Međunarodni dan sjećanja na holokaust i 76. obljetnicu oslobođenja najvećeg nacističkog koncentracijskog logora Auschwitz ocjenjeno je da zabrinjava trend porasta govora mržnje i nastavak relativizacije zločina počinjenih u 2. svjetskom ratu.

Voditeljica Documente Vesna Teršelič istaknula je da je to "produkt tridesetogodišnjeg revizionističkog pristupa" i zaključila kako su unatoč tome vidljivi određeni institucionalni koraci prema rješavanju otvorenih pitanja. Primjer za to su odluke Ministarstva znanosti i obrazovanja o financiranju posjeta JUSP-u Jasenovac ili seminara za nastavnike, priopćeno je iz Documente.

Diskusiju pod nazivom „Novi pristupi obrazovanju o holokaustu na sveučilištu'' organizirala je Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću u suradnji s veleposlanstvima Izraela, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj, na kojoj je o svojim iskustvima govorio posljednji uznik nacističkog logora smrti Auschwitz Oleg Mandić.

Veleposlanici Izraela Ilan Moro i Njemačke Robert Klinke istaknuli su važnost sveobuhvatnog pristupa temama holokausta u obrazovanju i društvu, posebno naglasivši važnost učenja od prošlosti u zaštiti ljudskih prava pripadnika manjina, od Židova, Roma i homoseksualaca proganjanih u vrijeme Drugog svjetskog rata pa do svih onih drugih izloženih mržnji danas.

Mato Škrabalo iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova najavio je hrvatsko predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA) koje počinje 2023. godine i predstavio aktivnosti hrvatske delegacije u Savezu.

Profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Dinka Čorkalo Biruški istaknula je potrebu za usvajanjem pouka iz prošlosti za bolju budućnost kako bi obrazovne institucije bile mjesta na kojima se osim faktografskog znanja prenose i društveni narativi koji oblikuju svijest i savjest. „Jako je važno razumjeti prirodu dobra i zla u nekom povijesnom razdoblju i razumjeti što ljudi mogu učiniti da spriječe zločin i kakve posljedice može imati nečinjenje“, kazala je.

Profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Klasić ustvrdio je da Hrvatska reagira kad „dođu packe iz inozemstva“, a ostale dane u godini "tolerira ili čak promovira nešto što je potpuno neprihvatljivo, poput ustaških simbola". „Imali smo do prije godine dvoje ministara u Vladi koji su na zidovima imali Antu Pavelića“, izjavio je Klasić. 

Razgovor su pratili i učenici i učenice osnovnih i srednjih škola. Njihovi nastavnici i profesorice istakli su značaj razmjene dobrih praksi u obrazovanju o holokaustu i suprotstavljanju relativizaciji zločina, priopćeno je, uz ostalo, iz Documente.

Povezane vijesti

• Posmrtni ostatci žrtava holokausta pokopani u Velikoj Britaniji
• Sabor će u petak odati počast žrtvama holokausta
• Zajednička komemoracija dobar preduvjet za prestanak podjela