PRAVILNA EDUKACIJA GRAĐANA JE VAŽNA
VELIKI USPJEH TRANSPLANTACIJSKE MEDICINE U HRVATSKOJ Donacija organa ove godine već je SPASILA ŽIVOTE 19 PACIJENATA!
(D. ŠTIFANIĆ)
Činjenica je da je u posljednja dva, tri mjeseca bio nešto veći broj donora organa, nego mjesecima ranije, a mahom je to bilo zbog većeg broja moždanih udara, gdje dolazi do moždane smrti i takve su osobe, ako su zdrave, pogodni donori. Istina, bilo je nešto donora i izvan Hrvatske čiji su organi stigli putem Eurotransplanta u razmjenu. Svi primatelji organa bili su pak iz Hrvatske, rekao nam je dr. Nikola Žgrablić, inače specijalist anesteziolog i intenzivist Opće bolnice Pula i predsjednik Hrvatske donorske mreže koja ima sjedište u Puli
U prvom tjednu siječnja u zagrebačkim klinikama obavljeno je nevjerojatnih 19 transplantacija. U KBC-u Zagreb presađeno je osam bubrega i dva srca, u KB-u Merkur četiri jetre i tri bubrega, a u KB-u Dubrava dva srca. Upravo takve nevjerojatne podatke komentirao nam je i predsjednik Hrvatske donorske mreže koja ima sjedište u Puli dr. Nikola Žgrablić, inače specijalist anesteziolog i intenzivist pulske Opće bolnice, licencirani europski transplantacijski koordinator i osoba na važnim funkcijama u europskim transplantacijskim tijelima.
Razmjena u Eurotransplantu
Inače, dr. Žgrablić zaslužan je i za nevjerojatni uspjeh transplantacijske medicine u Hrvatskoj koja je u dva desetljeća našu zemlju digla sa začelja "kolone" na sam svjetski vrh po broju doniranih organa.
Ovogodišnja četiri bubrega koja su presađena stigla su iz Njemačke, a jedan iz Belgije, zahvaljujući razmjeni organa između zemalja članica Eurotransplanta, međunarodne mreže za razmjenu organa čija je Hrvatska članica, dok je pet bubrega stiglo iz hrvatskih centara.
- Činjenica je da je u posljednja dva, tri mjeseca bio nešto veći broj donora organa, nego mjesecima ranije, a mahom je to bilo zbog većeg broja moždanih udara, gdje dolazi do moždane smrti i takve su osobe, ako su zdrave, pogodni donori. Istina, bilo je nešto donora i izvan Hrvatske čiji su organi stigli putem Eurotransplanta u razmjenu. Svi primatelji organa bili su pak iz Hrvatske, rekao nam je dr. Žgrablić.
Gledajući cijelu prošlu godinu, kaže da točnu statistiku vodi Eurotransplant pa do veljače službeni podaci neće biti dostupni, ali već sada kaže da je zadovoljan rezultatima koji su bolji nego oni ostvareni u 2017. godini.
- U 2017. godini imali smo lagani pad, ali smo zato u 2018. ostvarili značajno bolji rezultat za oko 10-ak posto šo ćemo sa sigurnošću znati kada dobijemo službene podatke. Ali već sada mogu reći da, dok smo u 2017. godini imali 32 donora na milijun stanovnika, u 2018. godini ta će brojka biti čak 35 donora na milijun stanovnika, ističe zadovoljno dr. Žgrablić.
Takvi podaci, zapravo, stavljaju Hrvatsku u sam svjetski vrh gdje se izmjenjuje sa Španjolskom. Godine 2015. u Hrvatskoj je bilo 40 donora na milijun stanovnika i te je godine bila na samom vrhu, bez konkurencije.
Na bubreg čeka 165 osoba
Govoreći pak o ljudima koji se nalaze na listama čekanja, najviše je bubrežnih bolesnika. Prema podacima s kraja studenog 2018. godine, na listama za transplantaciju bubreg čekalo je 165 osoba, potom 38 ih je čekalo srce, 113 jetru, a 11 gušteraču.
- Mislim da ovakve podatke možemo zahvaliti edukaciji i stoga će Hrvatska donorska mreža i ove godine, već u veljači, nastaviti s organiziranjem tečaja za transplantacijske koordinatore. Taj program već pet godina uspješno provodimo u suradnji sa Španjolcima za liječnike i medicinske sestre iz Hrvatske, ali i zemalja okruženja, poput Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije. Ranijih godina, imali smo i medicinare iz Rumanjske, Bugarske i Moldavije. Dosad je tu edukaciju prošlo 150 ljudi, a ove ih je godine prijavljeno još 40-ak, ističe dr. Žgrablić.
Također, zahvaljujući donaciji Zaklade Adris od 36.000 kuna za promotivne aktivnosti tiskat će se prigodni leci kojima će se bubrežni bolesnici informirati o mogućnostima liječenja transplantacijom bubrega. Naime, suvremena transplantacijska medicina predstavlja jednu od najsloženijih grana medicine i pruža mogućnosti bubrežnim bolesnicima za boljom kvalitetom života te im produljuje život u odnosu na liječenje dijalizom.
- Pacijenata s bubrežnim bolestima je najviše, što je vidljivo i po listama čekanja, te ćemo upravo na njih biti fokusirani da budu pravodobno i točno obaviješteni, kaže na kraju dr. Žgrablić. (Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
