Odgojno-obrazovni sustav treba više pažnje posvećivati darovitoj djeci s teškoćama

(Hina/EPA)

Projektom "DAR-KO", za djecu i adolescente koji pokazuju darovitost a posebno one s teškoćama u razvoju, ove je školske godine bilo obuhvaćeno 30 djece od 5 do 13 godina s području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, s ciljem prepoznavanja i razvoja njihove darovitosti, rečeno je u petak..

Projekt je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja u iznosu od 128 tisuća kuna a hrvatski odgojno-obrazovni sustav treba biti u stanju uočiti i razvijati darovitost kod djece, posebno kod one s teškoćama u razvoju, istaknuto je na konferenciji projekta "Darovita djeca s teškoćama - DAR-KO".

Potpredsjednica Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize Liljana Vugrinec istaknula je kako se darovita djeca s teškoćama najčešće zanemaruju u sustavu, stoga je cilj projekta pozitivno utjecati na rast i razvoj takve djece kroz educiranje odgojno-obrazovnih djelatnika za rad s tom djecom, uočavanje darovite djece među djecom s teškoćama u razvoju i provedbu radionica za njih.

Voditeljica projekta Marija Bijelić istaknula je kako pojam "dvostruko posebna djeca" podrazumijeva djecu iznadprosječnog intelektualnog ili kreativnog potencijala koja zbog različitih teškoća u razvoju zahtijevaju drugačiji odgojno-obrazovni pristup.

Ta djeca veći dio svog dana u odgojno-obrazovnoj instituciji uče načine kako kompenzirati i zaobići posljedice teškoće koje imaju i puno manje se pažnje posvećuje njihovim jačim stranama.

Samim time, objasnila je, ta djeca često imaju izrazito negativnu sliku o sebi i vrlo je vjerojatno da će doći do podbačaja u školi ili problema u ponašanju, a kao posljedica mogu se razviti i frustracija, anksioznost i školska fobija.

Neke od prepreka za identifikaciju darovite djece s teškoćama su stereotipna očekivanja, neujednačen razvoj, nepotpune informacije o djetetu, (ne)mogućnost dokaziv+anja visokih mentalnih sposobnosti, prepreke u standardiziranim testovima i listama za promatranje, dok se otežana motorička kontrola često pogrešno tumači kao intelektualna teškoća.

Stručne osobe stoga, između ostalog, trebaju usmjeriti pozornost na djetetove "jake" strane, a ne samo na teškoću, osigurati podržavajuću okolinu koja cijeni individualne razlike jer darovita djeca nisu homogena grupa te podržati kompenzacijske strategije djece.

U Hrvatskoj nema dovoljno znanstvenih istraživanja, ali američka procjenjuju da je među djecom s poteškoćama u razvoju 36 posto njih potencijalno darovito u nekom području, dodala je Bijelić.