Ako je suditi po broju novozaraženih od korone mogli bi odahnuti i mirno dočekati novo "prolazno vrijeme” 1. ožujka kada se mnogi nadaju da će kafići biti otvoreni. Ali, sve što se sada dešava u Europi i našem okruženju daleko je od toga da možemo reći da je ovoj pošasti od pandemije koja traje godinu dana došao kraj. Dapače, situacija je mnogo ozbiljnija nego što se na prvi pogled čini.

U susjednoj Italiji, gdje su brojke također mnogo povoljnije nego prije mjesec dana, ugledni stručnjaci, među kojima su virolog Andrea Crisanti i ekspert za zarazne bolesti Massimo Galli i tim ministra zdravstva upozoravaju da je baš sada potrebno 'novo zaključavanje' koje bi trajalo najmanje dva tjedna da se sve ovo ne bi produžilo do kraja 2021. godine.

- Bez potpunog zaključavanja imat ćemo probleme do kraja godine, poručuju umornim Talijanima kojima je, kao i Hrvatima, već svega dosta.

Dok virus nije usporen, a nije, nemoguće je raspravljati o ublažavanju ograničenja. Novi sojevi virusa prijete cijeloj Europi, pa tako i nama, pa nije čudno što stručnjaci dižu uzbunu, što pred političare stavlja nove izazove. Kada smo već kod susjeda Talijana nova vlada na čelu s Mariom Draghijem suočava se s problemom da li prihvatiti stavove stručnjaka i, usprkos boljim brojkama, sljedeća dva tjedna pooštriti mjere ili postupno ići prema ublažavanju. I dok je južnoafrička varijanta virusa već doputovala u Genovu, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kaže ”Europa se mora pripremiti za mutaciju virusa”, najavljujući novi program Bruxellesa usmjeren prema zajedničkom istraživanju drugih sojeva. Istovremeno, šefica Komisije hvali sve što je učinjeno, pa i organizaciju cijepljenja Europljana, tvrdeći da se Europa iskazala u svom najbolje izdanju.

Eto, tako je kod susjeda Talijana i u glavnom gradu ujedinjene Europe. A što se istovremeno događa kod nas? Neorganiziranost, lutanje, spora nabavka cjepiva, potpuni slom nacionalnog Stožera koji naprosto već dulje vremena nije na nivou zadataka. Naravno da će svi oni koji su ustrojili takav stožer tvrditi kao i gospođa von der Leyen da je sve u redu, 'najbolje što imamo', ali strpljenje građana je pri kraju.

I to naprosto nije dobro i može imati ne samo zdravstvene, već i mnogo šire posljedice za vrijeme koje dolazi. Očito je da se kod nas sve čini da bi spremno dočekali turističku sezonu, od koje ovisi kako ćemo uopće živjeti ove godine, ali prepreka je sve više. Sa cijepljenjem nikako da krene, vlada tolika neorganiziranost da je to previše i za naše prilike. Da stavimo cijepljenje preko reda po strani, jer ništa drugo se nije ni moglo u ovakvim okolnostima očekivati. Mi naprosto nismo organizirani, ni u čemu, osim u branjenju privilegija svih mogućih uhljeba. Tu se sustav odmah stavi u poziciju obrane, a najbolji primjer za to je nedavna rasprava oko svrsishodnosti ovakve Hrvatske gospodarske komore. Pojeo vuk magare, ništa se nije dogodilo, gospodin Burilović će se i dalje voziti u luksuznom BMW-u, a predsjednici županijskih organizacija dobivati astronomske plaće. A mali poduzetnici sve to plaćati.

Istovremeno, čujemo da je zdravstvo na točci pucanja, a veledrogerije tvrde da su dugovi dosegli 5,7 milijardi kuna. Prijeti nam nestašica lijekova, nova drama, usred već ionako teške drame koju proživljavamo godinu dana s koronom. I ponovo će se naći neko vatrogasno rješenje, pa neka se 'gura' do kada ide. Glavno je da su zbrinuti stranački drugovi, svete krave našeg sustava. Ili kao što slikovito tvrdi Deutsche Welle na primjeru Njemačke, 'mora' se samo umrijeti i prisilno biti član Komore.

Sada imamo i to da nam premijer Andrej Plenković određuje koje cjepivo trebamo koristiti, pa dijeli packe onima koji imaju sumnje u AstraZenecu kada je riječ o starijima od 65 godine. Kao što je uostalom slučaj u najvećem broju europskih država, mnogo ozbiljnije pripremljenih za cijepljenje nego što je to slučaj kod nas. I onda, iznenađenje. Premijer se sastao s ruskim veleposlanikom u Zagrebu i razgovaralo se o Sputniku V, ruskom cjepivu koje u velikim količinama dolazi u susjednu Srbiju. Dok su još pred koji mjesec svi odmahivali rukom pri samom spomenu ruskog cjepiva, sada se očito grčevito nastoji doći do njega, da do ljeta bar dio populacije bude procijepljen. Ako se to ne dogodi, a kako se sada čini uz europsku formulu to se neće dogoditi, turistička sezona na Jadranu itekako bi mogla biti ugrožena.

Iz Istre opet dolaze bolje vijesti nego iz ostatka Hrvatske. Tamo Stožer pomno prati situaciju, reagira na vrijeme, ima povjerenje ljudi. S tim kapitalom daleko je lakše donositi odluke, kako one nepopularne, tako i najavu da bi od 1. ožujka mogle biti otvorene terase. Dobra je to vijest ne samo za Istru i njihove turističke radnike, koji su dobrim dijelom 'nosili' i prošlu sezonu, već za hrvatski turizam i gospodarstvo u cjelini. Uzalud se sada premijer ljuti na istarski stožer, jer problem nije u tome što u Istri "ne slušaju" Zagreb, već u tome što je kredibilitet nacionalnog Stožera pao na najniže grane. U Istri nije bilo crkvenih okupljanja koja su, nekim čudom, bila dopuštena, nije bilo kontroverznih odluka, nije bilo lutanja i nesnalaženja. Bilo je samo stručnih procjena, pa se tako Istra više od ikoga u Hrvatskoj očuvala od korone.

Ali, da bi se do toga došlo trebalo je steći povjerenje građana i lokalnih vlasti. Ako je suditi po svemu što se događa u ostatku Hrvatske to naprosto nije slučaj. Za mnoge u Nacionalnom stožeru civilne zaštite ljudi odmahuju rukom, pa ni krajnje iskusni i korektni Davor Božinović više ne može mnogo učiniti da 'oživi' kredibilitet Stožera. Sva sreća da su svjetla reflektora javnosti u zadnje vrijeme okrenuta drugim epidemiolozima, prije svega Bernardu Kaiću i Branku Kolariću koji djeluju mnogo uvjerljivije od onih na koje smo do sada bili navikli.

Sva ta neorganiziranost, ponekad na rubu kaosa, nije neka novost za Hrvatsku. Uostalom, to nas prati svo vrijeme i zato je i Hrvatska tako duboko usidrena na samom europskom dnu. Izgleda gotovo komično da ni godinu dana poslije potresa u Zagrebu ništa konkretno nije krenulo osim što se građani žale na katastrofalno komplicirani postupak prijave da se uopće nešto pokrene. Birokracija i ovaj puta pobjeđuje i ništa ne koristi građanima što na to upozoravaju, sustav se ne želi mijenjati i uvijek sve dalje ide 'po starom'.

Ipak, kada je riječ o korona krizi, izazovi su mnogo veći. Ako i tu do kraja podbacimo, a na dobrom smo putu prema tome, posljedice će biti nevjerojatno teške. Trebalo je mnogo ranije razmišljati o alternativnim kanalima nabave cjepiva, bez obzira na Bruxelles. Nije baš bio ni neki potez da se najviše naruči cjepiva AstraZenece koje se kasnije pokazalo kao ono koje izaziva najviše sumnjičavosti. Opravdano ili ne. Trebalo je mnogo ranije napraviti planove za masovno cijepljenje, riješiti dileme hoće li to biti u ordinacijama liječnika obiteljske medicine ili na neki drugi način. Slike iz Srbije gdje građani bez mnogo komplikacija odlaze na cijepljenje pokazuju da se to može, pa nije čudno da su tamo na cijepljenje otišli i neki hrvatski građani. Da se ipak sve može organiziranije i bolje, pokazuju primjeri europskih država u kojima nema afera kakvim svjedočimo u Hrvatskoj posljednjih dana.

A da je situacija i dalje krajnje kritična pokazuju i najnovije studije, pa i ona američka koja ukazuje da već sada postoji sedam inačica koronavirusa sa sličnim mutacijama. Sve varijante imaju mutaciju na istom mjestu u svom genomu i čini se da pripadaju istom soju virusa koji je prvi put sekvenciran 1. prosinca, a koji je kasnije postao češći.

- Očito je da je nešto u pitanju s ovom mutacijom, kaže Jeremy Kamil sa Sveučilišta Louisiana State.

- Uskoro ćemo imati velikih problema, najavljuju stručnjaci u Europi, a Nijemci su već posegnuli za drastičnom mjerom gotovo potpunog zatvaranja granica, bez obzira na to što se broj zaraženih smanjuje. Austrijanci su zabranili dolazak u neka popularna skijaška mjesta, neovisno o tome što trpe milijunske gubitke. Nitko ne može prognozirati što donose sljedeći mjeseci, osim toga da je oprez itekako potreban.

U Hrvatskoj bi prije svega trebalo vratiti povjerenje u one koji donose ključne odluke. Sve dok oni koji bi trebali biti primjer od vremena do vremena krše odredbe koje su sami donijeli, to nije moguće. I u tome je hrvatski problem u ovoj koronakrizi kojoj se još ne nazire kraj.

Povezane vijesti

• MIRJANA KRIZMANIĆ, psihologinja, spisateljica i znanstvenica: Ljude ne treba nagovarati da se cijepe, nego ih uvjeravati da je to za njihovo dobro. JA ĆU SE PRVA I PRED SVIMA CIJEPITI!
• EKSKLUZIVNO: Kontroverzni imunolog Srećko Sladoljev protivi se obaveznom i masovnom procjepljivanju. Tvrdi da ljudima PRIJETI OPASNOST OD CJEPIVA, A NE OD VIRUSA!
• POZNATI ISTRIJANI O CIJEPLJENJU PROTIV KORONE (3): Evo što kažu Igor Duda, Hassan Abdelghani, Tamara Brussich, Magdalena Vodopija, Gordana Restović, Miljenko Jergović i Loris Peršurić