Saborska zastupnica stranke Centar Marijana Puljak jedna je od najaktivnijih parlamentarki. Uz rodni Split, gdje je došla na svijet 1971. godine, ulaskom u Hrvatski sabor 2020. godine na listi Stranke s Imenom i Prezimenom, Pametnog i Fokusa zadobila je nacionalnu pozornost. Kasnije su se prve dvije stranke ujedinile u Centar, a supredsjednice su bile Puljak i Dalija Orešković. Danas je stranački šef Ivica Puljak, trenutačni kandidat za gradonačelnika Splita.

Marijana Puljak je na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu diplomirala elektrotehniku, smjer računarstvo. Politikom se počela baviti 2010. godine kada je postala predsjednica splitskog gradskog kotara Žnjan. Osnovala je "Inicijativu za pametne ljude i pametan grad" 2013. godine, a kao nositeljica kandidacijske liste grupe birača ulazi u Gradsko vijeće grada Splita, osvojivši četiri vijećnička mjesta. Sljedeći politički potez bio je osnivanje stranke - u lipnju 2015. godine osnovana je Pametno koja je odmah izašla na parlamentarne izbore. Izašli su i na izvanredne izbore 2016. godine, ali je mandat osvojila tek na ljetnim izborima 2020. u desetoj izbornoj jedinici.

Prije profesionalne političke karijere radila je u informatičkoj tvrtki, a potom u jednoj velikoj banci. Mediji su zabilježili da je hobi Marijane Puljak ples, omiljeni sport košarka i klub Jugoplastika. Kao i nekim drugim političarima, najdraža tv serija je Teorija velikog praska, čita kolumne Robija K. te sluša Gibonnija i Adele. Oduvijek voli Beatlese, a uz njih i Coldplay. Najdraža pjesma joj je "Imagine" Johna Lennona, dok su knjige koje najviše voli "Galeb Jonathan Livingston" Richarda Bacha te "Vodič kroz galaksiju za autostopere" Douglasa Adamsa. Najviše voli nositi crvenu boju i jesti soparnik.

 - Saborsko zasjedanje bliži se kraju. Kako bi, kao jedna od aktivnijih zastupnica/ka, ocijenili rad Sabora, kojem građani u anketama daju školsku ocjenu dva?

- Rad u Saboru shvaćam jako ozbiljno i trudim se svojim radom, raspravama, zastupničkim pitanjima, inicijativama, predstavljati građane koji su me tamo izabrali. Posao zastupnika je odgovoran i zahtjevan posao u kojem i van samih sjednica Sabora razgovarate s građanima, raznim udrugama, građanskim inicijativama, istražujete i pripremate zakonske izmjene, analizirate sa stručnjacima prijedloge zakona koje dolaze na plenarne sjednice. Ono što je loše i zašto građani loše ocjenjuju rad Sabora je zato što je izgubio ulogu zakonodavne vlasti. Da se barem neka odluka zaista i donese u Saboru pa da ga građani mogu bolje ocijeniti. Sveden je samo na glasačku mašineriju stranke na vlasti koja ne prihvaća niti jedan prijedlog oporbe niti želi Sabor u kojem se vode političke i argumentirane rasprave o ključnim odlukama u državi.

- Ima li HDZ, po Vašem mišljenju, čvrstu većinu i dodatne "spavače" u opoziciji. I, ako ima, zašto oporba stalno traži prijevremene izbore ili smjene određenih ministara kad je jasno da neće proći?

- HDZ trenutno ima većinu u Saboru, to je činjenica. Zadatak oporbe nije da spava, već da iznosi svoje prijedloge i ideje, ukazuje na loše stvari koje radi vlast i predlaže poboljšanja.

Ako neki ministar evidentno loše radi svoj posao, ako mislimo da Vlada ne radi na dobrobit građana, dužnost nam je na to ukazati javnosti koristeći sve alate na raspolaganju. Oporba kroz svoj rad u Saboru komunicira s građanima te putem pritiska javnosti djeluje na promjene u vlasti. U našoj politici, bojim se, uvijek ima spavača.

- Premijer Andrej Plenković hvali se uspjesima u održavanju ekonomije u pandemiji. Koliko nas to tiskanje novca danas košta i kako iz Vaše perspektive izgleda stanje u državnoj blagajni?

- I u ovu krizu izazvane pandemijom ušli smo s pozicije jedna od dvije najsiromašnije zemlje u Europskoj uniji. Upravo zbog toga što naše gospodarstvo nije dovoljno otporno takve krize nas pogađaju više nego druge zemlje i iz njih se najduže izvlačimo. Nedavno smo imali rebalans proračuna države u kojem je najviše novaca ponovo ulijevano u zdravstveni sustav koji samo kao crna rupa guta milijarde naših kuna, a nikako da se smanje dugovi i liste čekanja. Nikako da se pokrenu dugi niz godina zazivane reforme koje bi sustav reorganizirale i učinile efikasnim na zadovoljstvo svih građana koji danas ne znaju zašto toliko izdvajaju za zdravstvo, a godinama čekaju na osnovne pretrage.

- Rat u Ukrajini također je udario na standard građana, posebno kroz cijene plina i benzina. Može li Vlada učiniti još nešto da se građanima olakša život?

- Osim vatrogasnih mjera koje Vlada poduzima da bi građanima trenutno olakšala inflatorni udar, potrebno je razmišljati i dugoročno. Odavno se kao stranka zalažemo za reforme koje bi poduzetnicima i obrtnicima olakšale poslovanje, potaknule rast i razvoj gospodarstva, omogućile poduzetnicima i obrtnicima da stvaraju nove vrijednosti, otvaraju nova radna mjesta i povećavaju plaće svojim radnicima. I dalje smo država s najvećim poreznim pritiskom, nevjerojatnim brojem parafiskalnih nameta koje guše poduzetnike i obrtnike. Reforma poreznog sustava, reforma teritorijalnog ustroja i javne uprave, reforma pravosuđa, najčešće su spominjane riječi, ali završe uglavnom kozmetikom jer vladajućima odgovara status quo u društvu. Nama nije dovoljna površinska kozmetika već zaista strukturne reforme koje bi dovele do efikasnih servisa na usluzi svim građanima i podzetnicima.

 - SDP-ova Mirela Ahmetović kaže da država kroz PDV zarađuje na inflaciji. Slažete li se s takvom ocjenom?

- Ako potrošnja pada zbog inflacije, onda država zarađuje manje. Svakako, krize su doba kad bi valjalo smanjiti porezna opterećenja poduzetnicima, onima koji mogu donijeti preokret, nova radna mjesta.

- Da ste ministrica financija, biste li snizili PDV ili podigli osnovnu neoporezivu plaću?

- Smanjila bi sve ili većinu parafiskalnih nameta poduzetnicima i omogućila im da rade i budu konkurentni. Mi smo danas država s najvišim opterećenjem u EU-u za kvalitetne visoko kvalificirane radnike i zato ih ne možemo zadržati, a kamoli privući nove, a oni donose razliku i potiču razvoj. Nedavno je HUP iznio prijedloge Vladi oko promjena poreza i doprinosa na plaće koji idu za smanjenjem opterećenja poduzetnicima kako bi povećali plaće i zaposlenost. Jedan od prijedloga je i dignuti neoporezivi osobni odbitak na 5.000 kuna. Trebamo poticati ideje i inovacije, mladim ljudima s idejama omogućiti da mogu istraživati svoje ideje i onda raditi i zapošljavati bez suvišne birokracije i nameta koji ih guše.

- Je li Hrvatska doista spremna za euro? Hoće li nam njegovo uvođenje ostaviti još manje u novčanicima?

- Hrvatska je davno trebala uvesti euro budući da je visoko eurizirana zemlja. Građani štede u eurima, nekretnine i pokretnine, stanovi, kuće, automobili, plovila, se kupuju u eurima, krediti ugovaraju u eurima, čak i plaće ljudi dogovaraju u eurima stoga bi uvođenje eura koje nas čeka 1. siječnja 2023. samo to formaliziralo. Zemlje koje su uvele euro, dan danas imaju visoku razinu podrške euru, a sva ova zastrašivanja sliče na priče kojima su nas strašili pred ulazak u EU.

- Nepopularni mađarski premijer Viktor Orban, kakvim ga prikazuju u EU medijima, uveo je porez kompanijama koje ostvaruju ekstraprofit u krizi. Je li to moguće u Hrvatskoj?

- Terminom ekstraprofit se vrlo lako barata bez definiranja što je to "normalan", a što "ekstraprofit“. To je subjektivan pojam i praktično ga je nemoguće odrediti jer bi se moglo doći do tumačenja da tvrtka koja uvede napredne tehnologije koje će joj sniziti troškove proizvodnje i osigurati visoku produktivnost ima neki višak zarade koji nije "normalan". Taj je termin možda lakše definirati u doba krize, kad neke kompanije zarađuju više zbog same prirode krize i veće potražnje za njihovim proizvodima, ali svejedno ne bi se vodila ekonomskim politikama mađarskog premijera koji se i do sada pokazivao kao vrhunski populist. Govori o tome i tržište koje je po toj njegovoj najavi reagiralo tako da je vrijednost forinte prema euru odmah pala, dotaknuvši tada novu najnižu razinu u proteklih pet godina.

- Centar je liberalna stranka koja djeluje na nacionalnoj razini, ali prije toga je praktički bio regionalna stranka, prije ujedinjenje Pametno i stranke Dalije Orešković. Kako procjenjujete budućnost regionalnih stranaka, IDS-a, nove Dalmatinske akcije, MDS-a i drugih. Veće stranke posve su ih zasjenile?

- Budućnost stranaka ne ovisi o njihovoj geografskoj rasprostranjenosti, već isključivo o idejama i modelu upravljanja, bilo lokalnom zajednicom ili državom, koje zastupaju. Na lokalnoj razini se može pokazati primjerom kako se može uvoditi red i transparentnost, briga o javnom dobru, kvalitetno upravljati u interesu zajednice kao što upravo radimo u Splitu, odnosno što ćemo nastaviti nakon izbora. Dobri primjeri s lokalne razine mogu poslužiti i kao početak promjena na razini države.

- Vjerujete li u prevagu u korist lijevo-zelene koalicije SDP-Možemo! na budućim izborima i može li to sa scene izbrisati liberalni centar i Centar?

- Vjerujem da će budući izbori pokazati da se bliži kraj HDZ-a i njegovih modela upravljanja. Građani ne toleriraju više korupciju i klijentelizam koji nam je osiromašio zemlju i uzrokovao da je 10 posto ljudi napustilo Hrvatsku u proteklih deset godina, ili gotovo milijun ljudi od nastanka države. Svi ti ljudi su otišli u zemlje u kojima vlada red, pravosuđe funkcionira, jednaka pravila vrijede za sve, porezna davanja su takva da se od svog rada više zaradi, a poduzetnici mogu lakše disati i stvarati nove vrijednosti. Otišli su sa svim svojim obiteljima i nažalost ne misle se vratiti, barem dok Hrvatska ne postane zemlja takvog uređenja kao zemlje u koje su otišli.

- S kojim strankama planirate suradnju? Liberalima, ljevicom, regionalistima? Očito ne s HDZ-om?

- Suradnja s HDZ-om ne dolazi u obzir. Ne surađujemo s onima koji su ovu državu doveli do dna svih rang lista koje na bilo koji način govore o razvoju društva. Najsiromašnija smo zemlja EU-a uništena korupcijom i kriminalom i premrežena podobnim stranačkim ljudima na svim razinama. To je zasluga najvećim dijelom HDZ-a koji vlada 30 godina. Centar je liberalna stranka koja se zalaže za vrijednosti liberalnih demokracija kakve vladaju u zapadnim zemljama u koje su mahom pobjegli naši građani. Zalažemo se za ljudske, ekonomske, poduzetničke i tržišne slobode, vladavinu prava, socijalnu pravdu, te obrazovanje i zdravstvo dostupno svima. Surađujemo sa svim opcijama koje dijele s nama osnovne civilizacijske vrijednosti i nisu ogrezle u korupciji i kriminalu.

- Kako gledate na SDP-ov prijedlog promjena izbornog zakona? Ne ide li on u prilog velikim strankama, a SDP se još uvijek tako doživljava?

- Izborne jedinice skrojene su davnih dana tako da na njima HDZ-ova korupcija pobjeđuje. Ustavni sud još je 2010. ustvrdio da je na parlamentarnim izborima 2007. bilo prekomjernih odstupanja u broju birača u pojedinim jedinicama, odnosno nejednake težine biračkog glasa. Još tada je Hrvatskom saboru ukazao na nužnost promjene izbornog zakona do idućih izbora, ali se do sada ništa nije napravilo upravo zato jer ovakav nered pogoduje HDZ-u. Rezultati popisa stanovništva, koji pokazuju da nam stanovništvo izumire i iseljava, još više su naglasile taj problem nejednakosti.

- Što predlažete?

- Prilagodba izbornih jedinica jednakoj vrijednosti glasa u cijeloj Hrvatskoj je nužna zbog ustavne jednakosti svih građana. Reforma izbornog zakonodavstva koju SDP predlaže, na temeljima ranijih GONG-ovih prijedloga, može biti osnova za početak razgovora, ali sama po sebi nije dovoljna. To je samo jedna privremena mjera i jedna strana problema. Centar se zalaže za cjelovitu reformu teritorijalnog ustroja koja će biti i konačna podloga za novi izborni zakon i nove izborne jedinice prilagođene tom novom teritorijalnom ustroju.

- Kako bi po Vašem mišljenju onda izgledala Hrvatska?

- Dvadeset županija treba preoblikovati u pet ili šest regija, pri čemu bi te regije bile formirane neovisno o granicama postojećih županija, odnosno po logici i potrebi samih regija, a ne poštivanjem postojećih administrativnih granica. Reforma teritorijalnog ustroja preduvjet poreznog rasterećenja i povećanja kvalitete javnih usluga.

Povezane vijesti

• Puljak pozvao premijera i predsjednika na smirivanje tenzija
• Filip Zoričić korak bliže stranci Centar i Ivici Puljku. On kaže: "VRIJEME ĆE POKAZATI…"
• Gradonačelnik Puljak: Hrebak je potpuno neinformiran