KAKO JE LEGALIZACIJA PUNILA JAVNE BLAGAJNE U Hrvatskoj naplaćeno 1,7 milijardi kuna naknade

Ognjen Alujevic/Arhiva

Od ukupnog prihoda po osnovi kazni za nezakonitu gradnju, 828 milijuna kuna pripada državi, 508 milijuna jedinicama lokalne samouprave, a blizu 358 milijuna upravnim odjelima i AZONIZ-u, ovisno koja je služba ili agencija obavila postupak legalizacije

Gotovo 1,7 milijardi kuna naknada za legalizaciju bespravne gradnje sakupljeno je na području cijele Hrvatske od primjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama 2011. godine. Podatak se nalazi u godišnjem izvještaju o radu Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (AZONIZ) za 2018. godinu podnesenog početkom mjeseca hrvatskoj Vladi. Agencija je, da podsjetimo, osnovana da rasterećenjem gradskih i županijskih odjela ubrza proces legalizacije, a s radom po slovu zakona završava s prvim danom srpnja.

Kazne

Od ukupnog prihoda po osnovi kazni, 828 milijuna kuna pripada državi, 508 milijuna jedinicama lokalne samouprave, a blizu 358 milijuna upravnim odjelima i AZONIZ-u, ovisno koja je služba ili agencija obavila postupak legalizacije. Od početka legalizacije zaprimljeno je gotovo 902 tisuće zahtjeva - 827 tisuće do srpnja 2013., a još oko 75 tisuća nakon produženja roka, do kraja lipnja 2018. godine. Od toga je AZONIZ preuzeo 145 tisuća spisa iz gradskih i županijskih upravnih odjela. Sveukupno je u cijeloj zemlji riješeno 685 tisuća zahtjeva.

S obzirom na dostupne podatke o prihodima države po osnovi naknada za ozakonjenje nezakonite rabote, koje joj pripadaju u iznosu od 40 i 50 posto, ovisno tko je vodio postupak legalizacije, najbolja razdoblja za punjenje javnih kasa bile su 2014. i 2015. godina. Država je kroz te dvije ljetine prikupila 442 milijuna kuna, a približno toliko i jedinice lokalnih samouprava i njihovi odjeli. O komunalnim i vodnim doprinosima i sličnim davanjima ovdje uopće nije riječ.

Kako se legalizacija pomalo primiče kraju, sve je jasnije da će se pomalo istopiti i prihodi kojima su se izdašno punile javne kase na svim razinama uprava. Očekivano, prošle je godine prikupljeno najmanje naknada - niti 120 milijuna kuna, od čega 47, 7 milijuna pripada državi, 35,7 milijuna jedinicama lokalne samouprave te toliko i lokalnim i regionalnim odjelima, odnosno Agenciji.

Obrnuto proporcionalno prihodima, čitamo u agencijskom izvještaju, u posljednje vrijeme raste broj odbačenih predmeta - odbijenih je u ranijoj fazi legalizacije bilo 23 posto, a sada njihov udio iznosi čak 47 posto. Tu situaciju dobrim dijelom objašnjava notorna činjenica da je s produženjem roka za legalizaciju predano daleko više nevaljalih i neurednih predmeta, pa i predmeta koji se odnose na objekte podignute nakon 2011. godine.

Zahtjevi

Za područje Istre od početka legalizacije podneseno je 56.836 zahtjeva, od čega 48.096 do ljeta 2013., a 8.740 nakon produženja roka za legalizaciju. Samo na županijski odjel, koji rješava predmete svih istarskih općina te gradova Buja i Buzeta, otpada više od 28.421 predmeta. Do sada je za područje Istre, i uz pomoć AZONIZA, riješeno 26.630 predmeta. Podatak je to koji vrijedi do konca 2018. godine. Sad je statistika već i nešto bolja - na primjer, iz pulskog Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalni sustav i imovinu iznijeli su nam podatak da je od 6.856 zahtjeva riješeno 5.095, a ne 4.212, koliko ih broji državna statistika.