Za ljetne izbore najozbiljnije se pripremaju u HDZ-u čiji je rejting prema posljednjim istraživanjima anketarskih agencija u porastu. Ta će stranka ići sama u izbore u svim izbornim jedinicama – što od saborskih klupa udaljava nekolicinu desnih političara koji danas sjede na Markovu trgu zahvaljujući činjenici da ih je na izgledna mjesta na izbornim listama stavio Plenković. To se odnosi na Brunu Esih, Zlatka Hasanbegovića i Hrvoja Zekanovića, ali i na članove HDS-a te na HSLS-ovog Darinka Kosora 

Iako se oporbene stranke za parlamentarne izbore pripremaju već četiri godine, sve je očitije kako ih je mogućnost njihova raspisivanja već za 5. srpnja posve izbacila iz kolosijeka. Najave predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru Branka Bačiće te stranačkog potpredsjednika Ivana Anušića kako bi srpanj bio dobar izborni termin te prikladno objašnjenje premijera Andreja Plenkovića o izbornom terminu između lipnja i rujna uhvatilo je opoziciju u raskoraku, bez ijedne sklopljene koalicije, napisanog izbornog programa ili čvrstog dogovora o međusobnoj političkoj suradnji. U ovom trenutku ni jedan važniji stranački čelnik ne želi iznositi detalje o pregovorima i dogovorima koji se vode oko sklapanja koalicija i zajedničkih izbornih nastupa, a nema ni riječi o izbornim obećanjima koji se moraju ponuditi biračima bez obzira na to kakva će se kampanja u doba pandemije koronavirusa voditi.

Za ljetne izbore najozbiljnije se pripremaju u HDZ-u čiji je rejting prema posljednjim istraživanjima anketarskih agencija u porastu. Ta će stranka ići sama u izbore u svim izbornim jedinicama – što od saborskih klupa udaljava nekolicinu desnih političara koji danas sjede na Markovu trgu zahvaljujući činjenici da ih je na izgledna mjesta na izbornim listama stavio Plenković. To se odnosi na Brunu Esih, Zlatka Hasanbegovića i Hrvoja Zekanovića, ali i na članove HDS-a te na HSLS-ovog Darinka Kosora.

Perjanice desnice i stranke okupljene pod nazivom Hrvatski suverenisti – Hrast, Blok za Hrvatsku i Hrvatska konzervativna stranka Ruže Tomašić – izbornu sreću mogle bi potražiti u koaliciji s Domovinskim pokretom Miroslava Škore, jednom od četiri stranke koja prelazi izborni prag (uz HDZ, SDP i Most) – ali taj stranački sporazum još nije na vidiku. Škoro još uvijek ima dvoznamenkasti rejting na semaforu političke popularnosti, no Domovinski pokret kao posve nova stranka bez infrastrukture i značajnijeg broja prepoznatljivih političara ne može očekivati uspjeh u svih deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, kao i u izbornim jedinicama za dijasporu i pripadnike nacionalnih manjina. Ne koalira li Domovinski pokret sa srodnicima na desnici, mogao bi ostati regionalna, slavonska stranka – svjetonazorno slična propalom HDSSB-u Branimira Glavaša. Uspije li ostvariti propulzivnu koaliciju s najpoznatijim konzervativcima, pa i ekstremnim desničarima poput Zlatka Hasanbegovića, Škoro bi u Hrvatski sabor mogao uvesti desetak zastupnika koji bi mogli koalirati u novoj vlasti.

U posljednjim izjavama, Miroslav Škoro potvrdio je kako bi želio izbornu suradnju sa suverenistima, ali bez detalja o nositeljima lista i podjela možebitnog izbornog „plijena”.

Most Bože Petrova također je na „mostu” - prema izjavama koje smo čuli posljednjih dana od Nikole Grmoje, na izbore će samostalno, dok su prije nekoliko tjedana iskazivali bliskost sa Škorom i Domovinskim pokretom. Riječ je o stranci na rubu izbornog praga i odluka o koaliciji ili samostalnosti na izborima odredit će im budućnost u nacionalnoj političkoj areni.

Na lijevom centru situacija nije ništa jasnije nego na desnom. SDP bi, kažu kuloari na Iblerovu trgu, mogao na Plenkovićev srpanjski izborni blitzkrieg odgovoriti „točkastom” mini-koalicijom sa HSS-om i HSU-om, kojima nudi ukupno pet ulaznih izbornih mandata te pojačanjem u vidu Snage, stranke "frankera" Gorana Aleksića kojem također nudi mjesto na listi koje jamči mandat. Mjesto se, navodno, nudi i Stranci umirovljenika Lazara Grujića te međimurskom županu i bivšem HNS-ovcu Matiji Posavcu. Davora Bernardića na takvu odluku, navodno, prisiljava strah da se HSS i HSU ne priklone HDZ-u – u što je teško povjerovati jer razjedinjeni seljaci predvođeni kompromitiranim Krešom Beljakom dobivaju oko jedan posto glasova i malo su kome istinski potrebni, dok je HSU još u kampanji predsjednika Zorana Milanovića čvrsto pokazao na čijoj je strani.

Ipak, predsjednik HSS-a Krešo Beljak izjavio je ovih dana kako oni mogu „na izbore i samostalno” - što pokazuje da dogovor sa SDP-om „škripi” pod pritiskom ambicija da se u sabornicu ugura što više stranačkih ljudi. Među kandidatima za novi mandat u saborskoj fotelji vjerojatno je i novi član HSS-a Vlaho Orepić koji treba postati potpredsjednikom te stranke, što znači kako odustaje od vlastitog projekta Nova politika. Orepić je jedan od dvojice predsjedničkih kandidata koji nisu uspjeli sakupiti potrebne glasove za kandidaturu (drugi je ex-HSS-ovac Ante Simonić) što je pokazatelj njegove političke težine.

Ostatak lijevog centra, uključujući GLAS, Demokrate, Hrvatske laburiste, Orah, HSLS, Pametno i Reformiste, navodno pregovara o zajedničkom izlasku na izbore u jednom liberalnom bloku. Tu želju potvrđuje šefica GLAS-a Anka Mrak-Taritaš, koja bi najradije da sva liberalna ljevice i lijevi centar, uključujući i IDS, idu u koaliciju zajedno sa SDP-om i njegovim drugim patuljastim partnerima. Prije korona krize – u kojoj opozicijski političari očito nisu iskoristili vrijeme koje su proveli kod kuće za izradu izbornih strategija – očekivalo se da će HDZ-ovi izazivači pribivati u dva bloka – SDP-ovom i liberalno-centrističkom – no danas se u panici skorih izbora tvrdi kako „sve glave treba staviti na okup”. I glasove, također.

Pozicija IDS-a također nije posve jasna – oni će svoju odluku, naravno, tek usuglasiti na stranačkim tijelima – no kako ih zanima samo osvajanja najmanje tri mandata u osmoj izbornoj jedinici – koalicija im nije ni potrebna. Stranke rejtinga ispod jedan posto na nacionalnoj razini IDS-u ne mogu pomoći u osvajanju dodatnog mandata, dok suradnja s PGS-om i Listom za Rijeku, kakvu smo vidjeli na izborima 2015. i 2016. godine, ne jamči mandat u sedmoj izbornoj jedinici za koji je zainteresiran PGS – ali toj stranci daje vidljvost kroz saborski klub u kojem sjede IDS-ovci.

Na ljevici se može očekivati koalicija Nove ljevice i regionalne platforme "Zagreb je naš!" te izlazak na izbore Radničke fronte čija se predsjednica Katarina Peović afirmirala u predsjedničkoj kampanji kao zastupnica politike „demokratskog socijalizma za 21. stoljeće.” Radnička fronta na predsjedničkim izborima surađivala je sa Socijalističkom radničkom partijom, no i za njih, kao male i izvanparlamentarne stranke bez financijske zaleđine teško će biti organizirati „pandemijsku kampanju” u kojoj neće biti skupova nego će rejting dizati plaćene reklame u medijima i na društvenim mrežama.

U zanimljivoj su situaciji nove stranke – Fokus i Stranka s imenom i prezimenom. Fokus se uspio registrirati, dok Stranka s imenom i prezimenom ima problema u vezi održavanja osnivačke skupštine jer nisu dopuštena okupljanja na kojima bi pribivalo sto osoba. U Stranci s imenom i prezimenom stoga imaju i rezervni plan – na izbore izaći kao postojeća stranka Start Dalije Orešković koja je i osnivačica nove stranke.

Živi zid, Stranka Ivana Pernara, Stranka rada i solidarnosti Milana Bandića i HNS postale su – kasta nedodirljivih. Niti jedna politička opcija ne računa na koalicijsku suradnju s tim parlamentarnim strankama, iako nema sumnje kako će sve one izaći na izbore za Hrvatski sabor. Paradoksalno je ipak što neke od tih stranaka imaju veći rejting od onih s kojima najveća opozicijska stranka, SDP, namjerava sklopiti koalicijski sporazum.

Raspišu li se parlamentarni izbori za nedjelju, 5. srpnja, što je posve vjerojatno zbog sve manjeg intenziteta pandemije koronavirusa u Hrvatskoj, birači će dati legitimitet novom sazivu Hrvatskog sabora i budućoj vladi da donesu teške recesijske mjere koje će trebati osmisliti i izglasati već početkom jeseni.

Povezane vijesti

• Rusija: Otvorena birališta za trodnevni izborni maraton
• Srbija: Velika izlaznost na predsjedničkim i parlamentarnim izborima
• Split: Manja izlaznost nego prošle godine, četiri prijave za kršenje izborne šutnje