U Hrvatskoj je u cijeloj 2021. godini "proizvedeno" 1.766.560 tona komunalnog otpada. Godišnje je to 454 kilograma po stanovniku. Udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog) iznosio je 43 posto, odnosno 761.683 tona, a udio miješanog komunalnog otpada u sakupljenom otpadu činio je 57 posto, odnosno 1.004.877 tona.

Jedan od najvećih izazova je plastika, s čijom se reciklažom muče i mnogo razvijenije države od Hrvatske.   Sjedinjene Države su tako 2021. imale stopu recikliranja plastičnog otpada od svega pet posto, što je pad od 9,5 posto u odnosu na 2014., kad je SAD izvezao milijune tona plastičnog otpada u Kinu i nazivao to recikliranjem. Znanstvenici pojašnjavaju da postoje tisuće različitih vrsta plastike, a svaka ima drukčiji kemijski sastav i karakteristike, pa se ni ne mogu zajedno reciklirati. Poseban je problem kako sve te vrste zasebno razvrstati. Na primjer, zelene boce od PET ambalaže ne mogu se reciklirati u paketu s prozirnima. Da ne govorimo o opasnostima od zapaljenja te vrste otpada i zagađenja okoliša, tim više što plastični proizvodi mogu sadržavati toksične aditive, piše između ostalog Večernji list.

Povezane vijesti

• Gomila se otpad za kojeg nitko ne plaća naknadu
• POTPISAN UGOVOR VRIJEDAN 3,5 MILIJUNA KUNA: Reciklažno dvorište u Bujama bit će izgrađeno u Momjanskoj ulici
• Instruktori joge mogu imati ozbiljne probleme s kukovima