NAJNOVIJE



HRVATSKI FENOMEN

HRVATSKA - DRŽAVA UHLJEBA: Čak deset posto građana učlanjeno u političke stranke što je propusnica za posao u javnom sektoru

| Autor: Zdravko Petak, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, profesor javnih politika i javnog upravljanja
Zdravko Petak (Cropix)

Članstvo u političkim strankama u Hrvatskoj se, naime, shvaća kao prilika za neki oblik „uhljebljivanja“ na nekom od položaja u sustavu javne uprave ili općenito javnog sektora. Ako je jedina kompetencija zaposlenih članstvo u političkoj stranci riječ je o stranačkom zarobljavanju države koja predstavlja glavnu prepreku bilo kakvoj ozbiljnijoj reformi javne uprave

Kada nekome spomenete da Konzervativna stranka, godinama jedna od dviju ključnih stranaka u Ujedinjenom Kraljevstvu, zemlji s oko 65 milijuna stanovnika, ima oko 120.000 članova, a da primjerice HDZ, vladajuća stranka u našoj zemlji, koja u najboljem slučaju ima oko 4 milijuna stanovnika, ima oko 200.000 članova, takva konstatacija kod vašeg sugovornika u pravilu izaziva nevjericu. Većini ljudi je, naime, neshvatljivo da ključna stranka u zemlji koja im približno šesnaest puta manje stanovnika od te zemlje, ima skoro dvostruko više članova od jedne od ključnih stranaka u toj neusporedivo većoj zemlji.

Je li takva rasprostranjenost članstva u političkim strankama specifičnost Hrvatske ili jednako tako i njezinog regionalnog okruženja, te koje su društvene posljedice tako široke rasprostranjenosti stranačke pripadnosti među stanovništvom?

U Europi pada broj članova stranaka

Ponajprije, valja postaviti pitanje o tome kakvi su trendovi u važnosti članstva u političkim strankama u europskim demokracijama. Istraživanja koja su politolozi proveli posljednjih godina u većini europskih zemalja ukazala su na smanjivanje te vrste članstva. Negdje je taj trend izrazitiji, negdje manje izrazit, no ukupno gledano u posljednjih desetak i više godina broj članova političkih stranaka se značajno smanjio u europskim zemljama. Pogleda li se s, druge strane, koliko je iznosio udio stranački organiziranih građana u posljednjim provedenim istraživanjima, on se u najvećem broju slučajeva kretao od 1 do 4 posto ukupnog stanovništva. Najmanje je iznosio u Poljskoj (0.79%) i Mađarskoj (1.01), a nakon toga u Ujedinjenom Kraljevstvu (1.20%) i Češkoj (1.75%). Udio članova stranaka u većini drugih europskih zemalja kreće se od 2 do 5 % ukupnog broja stanovništva (Belgija 4.82 %, Danska 3.67 %, Irska, 2.15%, Njemačka 2.13 %, Nizozemska 2.43%, Portugal 2.92%, Španjolska 4.18%, Švedska 3.55 %). Jedini izuzetak je Austrija, u kojoj političkim strankama pripada čak 13.48 % stanovništva. Uzme li se u obzir i pojedine neeuropske demokracije, pokazuje se da je postotak članova političkih stranaka u Australiji (1.57%) i Kanadi (0.83%) približno jednak postotku Ujedinjenog Kraljevstva, a ni postotak koji se odnosi na Izrael (4.47%) ne odstupa od uobičajenog postotka koji je na djelu u većini europskih zemalja. Istraživanja su, dakle, pokazala da je u demokracijama nove Europe (Poljska, Češka, Mađarska) razmjerno nizak udio stranački organiziranih građana u ukupnom stanovništvu, a nizak udio stranačke pripadnosti možemo uočiti i u zemljama westminsterskog modela demokracije.

U većini ostalih demokracija postotak stranačkih organiziranih građana je nešto veći, ali osim u slučaju Austrije nigdje ne prelazi 5 % stanovništva. Austrija je, inače, specifičan slučaj u kojem je stranačka iskaznica relativno važan kriterij regrutacijskog mehanizma za napredovanje na upravljačkim pozicijama u javnom sektoru, ali u pravilu ne uključuje pozicije operativnog menadžmenta, kao i različite vrste privilegija u sustavu javnih nabavki i raspodjeli javnog novca. O čemu rječito govori i činjenica da je Austrija razmjerno visoko plasirana prema percepciji o odsustvu korupcije u društvu, budući da je prema posljednjem izvještaju Transparency Internationala plasirana na visoko 14. mjesto na svijetu, s indeksom 76, što je svrstava u red najmanje korumpiranih zemalja.

Cvjeta korupcija

Gdje je u svemu tome Hrvatska? Prema podacima o broju članova političkih stranaka u našoj zemlji, najčešće se spominje brojka od 400.000 do 420.000 članova, od čega se nešto više od pola odnosi na HDZ (208.000 do 220.000), a više desetaka tisuća članova imaju

SDP, HNS i SDP. Taj postotak znači da je praktički oko 10% hrvatskog stanovništva uključeno u političke stranke, što Hrvatsku postavlja iznad prosjeka zemalja EU. Pojedina istraživanja politologa o uključenosti u političke stranke u drugim zemljama bivše Jugoslavije i šire regije Jugoistočne Europe pokazala su da je postotak uključenosti građana u političke stranke izrazito visok i u tim zemljama, te vrlo sličan onome koji je na djelu u Hrvatskoj. Jedini izuzetak je Slovenija, u kojoj je postotak znatno sličniji onom u drugim zemljama Srednje Europe.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU
Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater
Webcams provided by webcams.travel add a webcam