Nisko znanje o pravima
Lažna sniženja posvuda: Čak 72 posto građana imalo loše iskustvo u kupnji
Ilustracija (Pexels)
U Hrvatskoj 97,6 posto građana kupuje na sniženjima, a 72 posto naišlo je na lažna sniženja, istaknula je europarlamentarka Biljana Borzan, predstavljajući rezultate istraživanja o iskustvima građana tijekom sezonskih sniženja.
Upozorila je na opsežne prevare s lažnim sniženjima i opasnosti online kupovine, posebice na stranicama Temu i Shein.
– Prema mom istraživanju od prošle godine, ljudi na sniženjima najčešće kupuju odjeću i obuću, hranu i bijelu tehniku. Međutim, unatoč europskim i nacionalnim pravilima o oglašavanju sniženja, čak 72 posto ispitanih kaže kako je naišlo na lažna sniženja, a preko 91 posto je bilo razočarano ponudom snižene robe i visinom sniženja nakon što je ušlo u trgovinu, rekla je Borzan.
Manipulacije
To se odnosi na uobičajene slučajeve gdje se u izlogu oglašava »totalna rasprodaja« ili »70 posto sniženja«, a u trgovini su samo jedna ili dvije stavke snižene za taj postotak, dok je ostalo jeftinije samo od 10 do 20 posto, a zakonski bar 20 posto asortimana mora biti sniženo za postotak koji je istaknut u izlogu.
Borzan je istaknula da građani jako vole kupovati na sniženjima, ali su često žrtve prevara – zato je izuzetno važno da sniženja budu poštena.
– U trgovinama mora biti istaknuta zadnja cijena proizvoda u 30 dana prije sniženja. Nažalost tu često bude manipulacija ako građani ne prate – stavi se cijena koja je snižena, a zapravo je lažna ona prethodna cijena. Ispada na kraju da je snižena cijena ona koja je bila i prije, objasnila je Borzan, pozivajući građane da prate cijene i prijavljuju nepravilnosti.
Na europskoj razini situacija je slična – Europska komisija je pretražila 16.000 web-trgovaca i utvrdila da svako četvrto sniženje krši online propise, dok 61 posto građana EU-a tvrdi da je naišlo na lažna sniženja. Dodatno, 78 posto kupaca žali se na manipulativni dizajn online trgovina koji ih navodi na manje povoljne opcije.
– Tu prednjači Shein koji ima trostruko više manipulativnog dizajna za stvaranje dojma »hitnosti ponude« poput lažnih tajmera ili skrivanja važnih informacija, nego Asos, te višestruko više nego Zara ili H&M, upozorila je Borzan i dodala da su takve web-trgovine privlačne zbog niskih cijena, ali opasne.
Nisko znanje o pravima
– Svjesna sam da su našim ljudima zbog visokih troškova života web trgovine poput Temu i Shein privlačne, ali želim da znaju kako je većina istraživanja pokazala kako su njihovi proizvodi često puni opasnih kemikalija i nisu sigurni, istaknula je.
Velik problem građanima stvara činjenica da je Hrvatska i dalje na europskom dnu po poštivanju prava potrošača. Građani najviše povjerenja imaju u potrošačke udruge, a za razliku od ostatka Europe gdje državne institucije uživaju 61 posto povjerenja, tek 31 posto naših građana misli da će im država zaštititi potrošačka prava.
– Kod nas samo 17 posto građana dobro poznaje svoja prava kao potrošača, dok preko 55 posto ima jako nisko znanje o svojim pravima, navela je europarlamentarka i pozvala na više tržišnih inspekcija i veće ovlasti Europske komisiji za prekogranične prevare.
Luksuz se na zapadu i istoku Europe značajno razlikuje, a upravo je cijena luksuza otišla u nebo od pandemije. U Luksemburgu su tako poskupjele jahte i automobili, a kod nas – hrana. Biljana Borzan ističe kako je situaciju pogoršao loše napisan zakon o konverziji kune u euro, i gdje nas je inflacija sastavila skupa s njim. Kao primjer uzela je blagdansku potrošnju, za koju kod nas ne postoje statistike koje pokazuju koliko je kupaca u vrijeme Božića i Nove godine kupovalo u trgovinama, dok paralelno objavljujemo kako su uvijek iznova oboreni rekordi u potrošnji, što stvara lažni dojam da je kupovna moć velika.
– Naravno da je potrošnja veća, jer je sve naprosto »eksplodiralo«. Cijene su toliko porasle da sam uvjerena da je dobar dio građana imao kudikamo siromašniju trpezu ovoga Božića jer si nisu mogli priuštiti dosta toga. Potrošnja je bila povećana, iako su mnogi kupovali manji broj namirnica – toliko je skupo, navela je Biljana Borzan.
Jeftinija "košarica" u Italiji
Zbog poskupljenja namirnica u Hrvatskoj građani iz Istre i s Kvarnera često u kupnju odlaze u susjednu Italiju, a posebice u vrijeme sezonskih sniženja. Jedan čitatelj iz Rijeke tijekom vikenda je u Trstu za košaricu osnovnih namirnica potrošio 180 eura, a po povratku izračunao je da bi ga ta kupnja u Hrvatskoj stajala 390 eura.
– Kava Lavazza Rosa koštala je u Trstu 14 eura po kilogramu, na popustu, dok u Hrvatskoj doseže 40 eura. Danas je ova na popustu, sljedeći tjedan druga jednako kvalitetna i tako u krug. Monini maslinovo ulje je 7 eura u Italiji, a 14 kod nas. Čak i keksi koje moja djeca pojedu za tjedan dana stajali su 2,5 eura po kilogramu u Italiji, a u Hrvatskoj 10 eura, komentira čitatelj.
Nepravilnosti
U nekoliko europskih država testirani su proizvodi kupljeni putem aplikacije Temu, te su pronađene brojne nepravilnosti.
– 86 posto jakni s Temua testiranih u Danskoj sadrži štetne kemikalije, dok 86 posto igračaka nije u skladu sa sigurnosnim standardima
– 57 posto testirane odjeće u Poljskoj sadrži štetne metale (olovo, kobalt, nikal), dok kod Sheina oko 50 posto testirane odjeće i nakita sadrži štetne kemikalije
– 87 posto kozmetike testirane u Italiji ima netočne liste sastojaka ili rokove trajanja
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
