Gradonačelnik Karlovca primio predstavnike Hrvatskoga sokolarskog kluba

(Hina/EPA)

Nakon što je na UNESCO-ov Reprezentativni popis baštine čovječanstva sokolarenje iz Hrvatske pridruženo multinacionalnoj nominaciji umijeća sokolarenja, karlovački gradonačelnik Damir Mandić primio je u utorak predstavnike Hrvatskoga sokolarskog kluba.

Hrvatsko sokolarstvo, predstavljeno kao drevnu umjetnost lova u skladu s prirodom, uvršteno je na prestižnu UNESCO-vu listu „Nematerijalne svjetske kulturne baštine”. To priznanje Hrvatskom sokolarskom klubu dodijelio je UNESCO's Intergovernmental Commitee for the Safeguarding of the Intangible Cultural Heritage, istaknuto je na prijamu.

Gradonačelnik Karlovca Damir Mandić primio je predsjednika Hrvatskog sokolarskog kluba Viktora Šegrta i člana Kluba Roberta Stepančića, zajedno sa Šegrtovim „Harris” jastrebom Markom, i Stepančićevom jastrebicom-kokošarkom "Sambom".

Hrvatski sokolarski klub, kazao je njegov predsjednik Viktor Šegrt, osnovan je 2007. godine u Karlovcu, nakon 50-godišnje pauze. Nakon 2007. godine uslijedio je, kako je rečeno, procvat te kulture lova, odnosa s prirodom, te vrednovanjem uloge ptica grabljivica u očuvanju ravnoteže u prirodi, i to ne samo u Hrvatskoj, već i u susjednim zemljama.

Sokolarstvo je tradicionalna lovna disciplina, koja podrazumijeva mnogo letova ptica, ali s vrlo malim uspjehom u lovu, što pomaže i potencijalom plijenu da se izvješti u realnom životu u prirodi. Sokolari su u tom momentu lova dio tisućljetnog momenta između predatora i plijena, na što sokolari nemaju utjecaj. Uglavnom je sve na strani plijena, koji uspije pobjeći, kazao je Šegrt. Da bi održale formu, trenirane ptice predatori uživaju u sigurnosti prehrane kod vlasnika.

Na upit kakva je materijalna isplativost sokolarima u angažmanu na aerodromima u rastjeravanju ptica i doprinosu sigurnosti zrakoplova pri polijetanju, Šegrt je kazao da je to vrlo zahtjevan posao za koji trebaju dodatne kvalifikacije.

Ne ulazim u to koliko je to unosan posao za sokolare, to je stvar aranžmana s upravama aerodroma. Međutim, dodao je Šegrt, to je iznimno potrebna aktivnost na aerodromima. U Hrvatskoj zračna luka „Dr. Franjo Tuđman” nema sokolare i njihove ptice u službi sigurnosti avioprometa, izgubljeni su odnosi s njima još ranije, dok mnoge druge zračne luke, kako je rekao, koriste njihove usluge jer su im potrebne.

U Hrvatskoj danas ima 150 sokolara s položenim lovačkim i sokolarskim ispitom. Za Karlovac, dodao je Šegrt, obnova sokolarstva ima velik potencijal u obnovi lovnog turizma, s obzirom na idealne prirodne uvjete za sokolarstvo, kao za prirodu neškodljivog načina lovstva.

Sokolarstvo je, priznao je Šegrt, i vid borbe protiv rastuće populacije ptica kao što su vrane u gradovima, ali to iz drugih razloga ne prolazi u svim sredinama.

Na zasjedanju UNESCO-ovog Međuvladinog odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine u prosincu 2021, sokolarenje iz Hrvatske je pridruženo multinacionalnoj nominaciji u koju su uključene: Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Hrvatska, Irska, Italija, Katar, Kazahstan, Kirgistan, Mađarska, Maroko, Mongolija, Nizozemska, Njemačka, Pakistan, Poljska, Portugal, Republika Koreja, Saudijska Arabija, Sirijska Arapska Republika, Slovačka, Španjolska i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Hrvatska je tako dobila 18. po redu upis svoje nematerijalne baštine - na UNESCO-ov Reprezentativni popis baštine čovječanstva.

Umijeće sokolarenja je tradicijska praksa čuvanja i treniranja sokola i ostalih ptica grabljivica da love plijen u svom prirodnom okružju. Sokolarstvo je u različitim kulturama i društvenim zajednicama diljem svijeta prepoznato kao dio kulturne baštine, odnosno tradicije koja poštuje prirodno okruženje, prenosi se s generacije na generaciju i pridonosi stvaranju osjećaja pripadnosti te kontinuiteta određene zajednice i njezinog identiteta

Nositelji sokolarenja, ponajprije Hrvatski sokolarski klub te nekoliko sokolarskih klubova iz Zagreba, Karlovca, Šibenika, Slavonskog Broda te ostalih mjesta u Hrvatskoj, aktivno su sudjelovali u izradi nominacije zbog čega je uspješnost pripreme dokumentacije u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske rezultirala prihvaćanjem pridruženja multinacionalnoj nominaciji.

Uz to, Hrvatski sokolarski klub član je Međunarodne organizacije za sokolarenje i zaštitu ptica grabljivica (IAF) te priprema nacionalne i međunarodne susrete sokolara tijekom kojih se prenose znanja i vještine sokolarenja, provode natjecanja i edukacija mlađih generacija, izvijestilo je, među ostalim, Ministarstvo kulture i medija nakon što je 14. prosinca sokolarenje iz Hrvatske upisano u nematerijalnu baštinu UNESCO-a.