RAZGOVOR
Darijo Vasilić, predsjednik PGS-a: "Hrvatska je zemlja regija i svaka regija mora imati svoje zastupnike u Hrvatskom saboru"
"Odluke Vlade su simboličan doprinos reformi lokalne samouprave u Hrvatskoj. Upravljanje pomorskim dobrom i lukama, vodama, šumama i poljoprivrednim zemljištem treba u potpunosti prepustiti gradovima i općinama kao i inspekcijskim službama kojima se nadzire jednakopravnost u zakonitom poslovanju i uređenom življenju na nekom prostoru"
Darijo Vasilić (snimio Danilo MEMEDOVIĆ)
Predsjednik Primorsko-goranskog saveza i gradonačelnik Krka Darijo Vasilić jedan je od najiskusnijih hrvatskih političara čiji ugled već odavno uživa nacionalnu razinu. Gradonačelnik je s najdužim stažem u zemlji. Izabran je u osam mandata za gradonačelnika Grada Krka - 1993., 1997., 2001., 2005., 2009., 2013., 2017. i 2021. godine. Zadnja četiri puta biran je na neposrednim izborima. Još je 2004. proglašen gradonačelnikom godine u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske radio televizije. Osim toga, za njegova mandata Grad Krk je više puta proglašen najuređenijim gradom u Hrvatskoj, nositelj je priznanja Turistički cvijet i Plavi cvijet te je proglašen izrazito transparentnim gradom.
Od 2001. do 2003. godine Darijo Vasilić bio je zastupnik u Hrvatskom saboru, dok je od 1997. godine više mandata član skupštine Primorsko – goranske županije. Predsjednik PGS-a postao je 2008. godine i sada obnaša četvrti predsjednički mandat. Rođen je 1966. godine u Rijeci, te je diplomirao je matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Prije političke karijere, od 1991. do 1993. zaposlen je u osnovnoj školi Fran Krsto Frankopan na poslovima profesora matematike i informatike.
Vasilić je jedan od najpoznatijih hrvatskih regionalnih političara čije iskustvo uvažavaju i njegovi politički suparnici.
- Nacionalna politička scena doima se poprilično rascjepkanom. HDZ se legitimira kao stranka desnog centra, krajnja desnica je raspršena dok se ljevica i socijaldemokrati okupljaju oko SDP-a i Možemo. Smatrate li da je trenutak da se političko klatno pomakne nalijevo, kako to sugeriraju političari koji zazivaju prijevremene izbore?
- Kad pogledamo unatrag od osamostaljenja Hrvatske, nakon dva mandata HDZ, dolazi jedan mandat SDP-a, danas je prema istraživačkim anketama izjednačen rezultat HDZ-a i s druge strane zbroj rezultata SDP-a i Možemo. Iako se premijer Andrej Plenković, dobro nosi sa svim izazovima mandata, opterećenog epidemijama, ratom i svjetskom gospodarskom krizom, na sebi nosi veliki teret korupcijskih afera vodećih ljudi HDZ-a, od kojih i većine njegovih ministara. Za većinu resora, ne znamo tko su ministri i Vlada ne djeluje timski, već je sva odgovornost na premijeru, pa takav rad generira gubitke u zdravstvu, javnu upravu prepunu birokratskih barijera, neučinkovito pravosuđe, zapuštenu vojsku, sveopću centralizaciju, iseljavanje stanovništva, što sve dovodi od nezadovoljstva građana i zrelosti društva za prijevremene izbore u potrazi za novim političkim rješenjima.
Koalicijski potencijal političkih opcija
- Dakle, PGS također traži prijevremene izbore za parlament? IDS ih, prema riječima njihova predsjednika, ne traži jer opozicija nema lidera koji bi pobijedio?
- Da, PGS ocjenjuje da izbori za parlament mogu donijeti Hrvatskoj novu energiju i izlaz iz postojeće umrežene upravljačke strukture, koja po kriteriju lojalnosti, a ne kompeticija, stvara menadžment koji nije u stanju savladati izazove novog vremena i novih procesa. Iako ljevica nema snažnog lidera, ima dobar tim za pobjedu.
- Po Vašem mišljenju, postoji li koalicija ili stranka koja može prestići HDZ i njegove male i tihe partnere?
- Ljevica u Hrvatskoj, za pobjedu, mora povezati sve političke opcije socijaldemokratskog, liberalnog i regionalnog predznaka i s takvim koalicijskim potencijalom je „al pari“ HDZ-u, pogotovo u vremenu kad se klatno već inercijom pomiče na lijevo.
- U djelu izborne jedinice gdje djeluje PGS, sedme, na vlasti su već godinama HDZ-ovi gradonačelnici (Novi Vinodolski, Bakar..) dok na otocima „vladaju“ PGS i SDP? Kako surađujete?
- Na razini gradova i općina nema političkih animoziteta, prisutna je kolegijalnost, zajednički interesi u odnosu na centralnu državu, neovisno o političkim bojama. Tako često možete vidjeti u Hrvatskom saboru, gradonačelnike na istoj strani, jedinstvene u obrani interesa lokalnih samouprava. Isto je i na razini suradnje gradova i općina u Primorsko-goranskoj županiji, posebno na otoku Krku, na kojem sedam jedinica lokalne samouprave zajednički grade komunalnu i vodnu infrastrukturu, upravljaju sustavom vatrogastva, dječjih vrtića, turističkim zajednicama po modelu racionalnosti i ekonomičnosti.
- Kako komentirate prijedlog Vlade, uokviren i u zakonu, o dobrovoljnom spajanju općina uz financijsku pomoć?
- Odluke Vlade su simboličan doprinos reformi lokalne samouprave u Hrvatskoj. Nakon trideset godina od teritorijalnog ustroja, naša očekivanja su puno veća. Centralna država s više povjerenja treba pristupiti novom normativnom okviru koji oslobađa kreativnost u upravljanju lokalnim resursima za rast i razvoj lokalne zajednice. Upravljanje pomorskim dobrom i lukama, vodama, šumama i poljoprivrednim zemljištem treba u potpunosti prepustiti gradovima i općinama kao i inspekcijskim službama kojima se nadzire jednakopravnost u zakonitom poslovanju i uređenom življenju na nekom prostoru. Decentralizacija je nova prilika za Hrvatsku, jer dosadašnji model je potpuno neučinkovit.
- Kakve su, po Vašem mišljenju, šanse da se regionalne stranke snažnije čuju na nacionalnoj sceni? Trenutačno PGS nije u parlamentu, nekada je bio – koliko vas čuju u Zagrebu?
- Izborni zakon je ključan, Hrvatska je zemlja regija i svaka regija mora imati svoje zastupnike. Ako danas egzistiraju županije, nužno je izborne jedinice uskladiti sa županijama, na način da svaka, razmjerno broju stanovnika, bira svoje zastupnike ili da se dio zastupnika bira većinskim sustavom po izbornim jedinicama, imenom i prezimenom. Direktnim izborom imali bismo zastupnike naroda, a ne političkih elita i siguran sam da bi se puno češće u Hrvatskom saboru govorilo o regionalnim projektima i programima, a ne o podjelama izazvanih Drugim svjetskim ratom.
Gorskom kotaru poseban status
- Koji su najveći problemi s kojima se susreću stanovnici Liburnije i Gorskog kotara, a koje ne možete riješiti bez Zagreba i Vlade?
- Bitno se razlikuje Gorski Kotar od svih drugih subregija Primorsko-goranske županije, pa je nemoguće pod zajednički nazivnik svesti probleme s kojima se susreću stanovnici Gorskog Kotara i Liburnije. Dovoljno je pogledati popise stanovništva Državnog zavoda za statistiku, u kojima stoji da je broj stanovnika u Gorskom Kotaru 1971. godine bio 35.485, 2011. godine 22.959 stanovnika i 2021. godine 19.032. Poznato je da je broj stanovnika u cijeloj zemlji u padu, ali Gorski kotar nestaje, što dokazuje i podatak da se na tisuću stanovnika rađa šestero djece, a za sva područja na kojima se rađa manje od sedmero prema demografskim kriterijima područje izumire.
- Kako to promijeniti?
- To je bez uključivanja države nemoguće lokalno, odnosno regionalno promijeniti, jer je jedino Zakonom o Gorskom kotaru, kojim se osigurava poseban status, odnosno ekstremno privilegirani uvjeti za stanovništvo i gospodarstvo, moguće promijeniti trendove. U tom smislu PGS je u više navrata predlagao nacrte takvog zakona, ali u državi nije bilo sluha.
- Liburnija nema takvih problema?
- Kad govorimo o problemima stanovnika Liburnije, paralelu možemo povući na sve obalne i otočne lokalne samouprave u kojima turizam i život uz more donosi veću kvalitetu života, pa prema mjerljivim pokazateljima, možemo slobodno reći, najbolju u Hrvatskoj. Na tim se prostorima, može učiniti značajno više i bolje, bez uključivanja Zagreba i Vlade. Kroz decentralizaciju nadležnosti i novaca na lokalnu samoupravu upravljanje gradovima može biti puno učinkovitije, jer najveći problemi su upravo u inspekcijskim službama, pomorskom dobru i morskim lukama, državnom zemljištu, bespravnoj gradnji, organizaciji bolje zdravstvene zaštite, pravosuđa i drugih javnih servisa koji su pod patronatom države.
- Koliko je novca EU za pomoć ekonomiji pogođenoj koronom stiglo u vaše krajeve, da tako kažem?
- U tako velikim kriznim situacijama, kao što je epidemija koronom, dobar je osjećaj, da je Hrvatska članica EU-a i da u krizi nismo sami. Europski programi solidarnosti, otpornosti i oporavka značajno su ublažili posljedice krize pogotovo u turističkim djelatnostima u kojima je poslovanje potpuno zaustavljeno. Zahvaljujući financijskoj podršci državnog proračuna, kroz osigurana EU sredstva, gospodarstvo je preživjelo i brzo se adaptiralo novom načinu poslovanja, pa je već ove godine ostvarilo rekordne rezultate. Cijeli otok Krk, ostvario je veći broj dolazaka i noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu, a financijski rezultati su značajno bolji. I sam Grad Krk, bilježi značajno veće prihode, u odnosu na prethodne godine, kao i veliki broj projekata financiranih europskim sredstvima.
- Strateški projekt i Vlade i EU-a je dogradnja LNG terminala na Krku. Podržavate li taj projekt koji je od početka izazivao podozrenje u lokalnoj zajednici, dok danas nitko ne govori glasno protiv LNG-ija?
- I danas, kao i na početku izgradnje LNG terminala na Krku, lokalna zajednica ne podržava plutajući terminal, ali smo za razliku od većine drugih krajeva Hrvatske, svjesni da bez novih dobavnih energetskih pravaca, hrvatsko gospodarstvo ne može biti konkurentno i standard građana ne može rasti. Uz to, poznato nam je da Omišalj ima odličnu geostratešku poziciju za lokaciju terminala, kad je sve tako, zar je previše tražiti od Vlade da osigura najbolje ekološke standarde, da se ne bi ugrozilo druge djelatnosti od kojih živi više od pedeset posto stanovništva Primorsko-goranske županije. Tražili smo i tada i danas da se izgradi kopneni LNG terminal, većeg kapaciteta, s puno manje rizika za okoliš i takav terminal je bio ucrtan u prostorne planove PGŽ-a i Općine Omišalj. Da smo uspjeli u našim zahtjevima, danas bi Vlada bila sprema za svjetsku energetsku krizu.
Uvođenje eura i ulazak u Schengen
- Plinski i naftni terminali na Krku u suživotu su s turizmom. Kako se to uklapa u nacionalnu viziju „održivog turizma“, da ne kažemo u zelene planove razvoja?
- Dokazali smo da se može, uz plinski i naftni terminal, otok Krk je najnaseljeniji jadranski otok, otok s kojeg stanovništvo ne iseljava, koji bilježi pozitivni natalitet. Otok koji ostvaruje više od trećine turističkog prometa Primorsko-goranske županije i koji teži postati CO2 neutralan otok, odnosno energetski samodostatan. Za ostvarenje tako ambicioznih ciljeva, pokrenuli smo čitav niz zajedničkih projekata, neki od najvažnijih su projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Krka, projekt vodoopskrbe otoka, kojim je pokriveno 99,7 posto stanovnika i naselja, projekt smanjivanja gubitaka u vodoopskrbi, kojim su gubici smanjeni ispod 14 posto na godišnjoj razini, status kandidata za Zero Waste certifikat, sedam jedinica lokalne samouprave na otoku Krku unaprijedilo je svoje sustave gospodarenja otpadom i dostiglo najbolje prakse na razini Europske unije, projekt širokopojasne mreže nove generacije i brojni drugi, sufinancirani sredstvima europskih fondova.
- Nastavi li se rat u Ukrajini do idućeg ljeta, hoće li turizam pasti u prihodima i broju gostiju, što Vam govori iskustvo?
- Pripremamo se za turističku sezonu, koja će prema svim tržišnim pokazateljima dostići ovogodišnju. Krenule se rane rezervacije za glavnu sezonu i ne očekujem pad prihoda od turizma u 2023. godini. Hrvatska druge godine ostvaruje i nove komparativne prednosti, uvodi euro i ulazi u Schengenski prostor. Europljani su umorni od svih kriza i ratova i trebaju odmor, a jedna od najsigurnijih turističkih zemalja je Hrvatska.
- Najdugovječniji ste gradonačelnik u Hrvatskoj. Krk jest mali grad, ali imate li poruku gradonačelnicima kojima se dešavaju skandali, od Filipa Zoričića do Tomislava Tomaševića?
- Skandali i afere donose stagnaciju gradovima, lokalne administracije se počinju baviti same sobom i nema napretka i boljeg života za građane, boljih uvjeta poslovanja za gospodarstvo. Najčešće nastanu problemi, kad se prostornim planovima javni sadržaji zamjenjuju privatnim projektima, kad se inzistira na novim pravilima, bez dugog razdoblja prilagodbe. Društvo je inertno, pojedinačno kao građani volimo komociju i ne osjećamo se dobro kad našu svakodnevnu rutinu, netko preko noći želi promijeniti. Gradonačelnici trebaju osluškivati bilo građana i uvijek moraju biti spremni na kompromise, da bi grad kojeg vode živio u harmoniji.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
