ZAGREB
Ćorić najavio natječaj za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika Dinarida
Hina
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u srijedu je pozvao zainteresirane da se uključe u raspravu o 'zelenoj knjizi' koja je podloga za izradu energetske strategije te najavio kako se može očekivati i natječaj za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida.
U ovom trenutku u javnoj raspravi se nalazi 'zelena knjiga', kao platforma za izradu energetske strategije Hrvatske do 2030. godine, s pogledom do 2050. godine pa pozivam sve zainteresirane da se uključe u tu javnu raspravu i daju svoj doprinos raspravi o budućnosti hrvatske energetike, rekao je Ćorić na otvorenju 4. međunarodne energetsko-naftne konferencije, koju organiziraju Janaf i Transneft.
Govoreći o tomu što je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike učinilo u proteklih godinu dana, podsjetio je da je Sabor u proljeće ove godine usvojio Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, za kojeg smatra da "otvara novo poglavlje u kontekstu istraživanja i eksploatacije".
Pritom je podsjetio da je nedavno otvoren natječaj za istraživanje i eksploataciju sedam polja na području panonskog bazena.
Pretpostavka ekonomskom rastu je energetska stabilnost, koja je uvjetovana sinergijom vlastite proizvodnje, razvoja dobavnih pravaca i dobrom infrastrukturom, istaknuo je Ćorić.
Podsjetio je da Hrvatska trenutno uvozi oko 80 posto nafte i oko 60 posto plina te treba promišljati na koji način tu uvoznu ovisnost smanjiti.
"Ono što nas očekuje je bitka za smanjenje energetske ovisnosti Hrvatske. Ona nije lagana, ona se ne događa u kratkom roku (...) Međutim, perspektiva nije loša", izjavio je.
Pritom je najavio kako se u idućem razdoblju može očekivati pokretanje postupka natječaja za istraživanje i eksploataciju na području Dinarida, za što vjeruje da će interes biti dobar.
Poručio je i kako trebamo promisliti želimo li ići u smjeru istraživanja i eksploatacije na području južnog Jadrana. "To je nešto o čemu trebamo konsenzus", rekao je.
Odgovarajući na novinarski upit hoće li država sufinancirati LNG terminal ako na natječaju za zakup kapaciteta ne bude dovoljnog interesa, Ćorić je rekao kako osobno drži da je LNG na otoku Krku izniman strateški interes i vjeruje da "Republika Hrvatska, ako to bude potrebno, treba promišljati o sufinanciranju tog terminala".
Obraćajući se nazočnima na otvorenju konferencije, ministar državne imovine Goran Marić je poručio da si u energetici ni jedna država ne smije dopustiti "luksuz ignorancije, opuštenosti i indiferentnosti" te da znanja i uvidi u tom području uvijek moraju biti "svježi i recentni".
Osvrćući se uz ostalo na nagle promjene cijena nafte, Marić je kazao kako na tržištu energetike "često mnogi drugi čimbenici, ponekad i špekulativni, više utječu na nagli pad i rast cijena, nego li agregatna ponuda i potražnja".
Naglasio je kako Hrvatska, kao najveći dioničar društva Janaf, podupire poslovni rast te tvrtke, kojoj prioritet ostaje pouzdanost i sigurnost za hrvatske potrebe i besprijekorno izvršavanje svih ugovornih obveza prema drugim partnerima.
Na konferenciji je istaknut značaj infrastrukture odnosno naftnih transportnih sustava te uloga Janafa za opskrbu jugoistočne Europe, a predstavnik Transnefta Sergey Kazanstev istaknuo je kako su Janaf i Hrvatska važni partneri za Transneft i Rusiju.
"Uloga Janafa ostaje ono što je bila - strateška dimenzija. Mi opskrbljujemo gotovo cjelokupnu jugoistočnu Europu, o nama ovisi hoće li rafinerije raditi ili neće i mislim da mi taj svoj geostrateški položaj najbolje iskorištavamo", rekao je predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević.
Istaknuo je i kako je Janaf napravio pomak od samoga transporta, sve više se bavi i skladištenjem nafte i naftnih derivata, a namjera je napraviti Adriatic spot tržište u Omišlju na Krku i postati glavni trgovac nafte i naftnih derivata na Mediteranu.
Konferencija je u Zagrebu okupila predstavnike više od 40 naftnih kompanija iz cijelog svijeta te niz naftnih i energetskih stručnjaka, koji će uz raspravljati o izazovima energetskog i naftnog tržišta, niskougljičnoj strategiji razvoja, EU politici sigurnosti opskrbe energijom, pitanjima sigurnog transporta i opskrbe naftom te sve složenijim uvjetima poslovanja naftnih kompanija, kao što su oštrija konkurencija, rast troškova, volatilnost cijena, održavanje profitabilnosti i sl. (Hina)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
