Vrhunac epidemije koronavirusa u većini zemalja članica Europske unije je, tako zasad brojke pokazuju, iza nas, a neke europske države među kojima je i Hrvatska počele su s popuštanjem protuepidemioloških mjera, piše Jutarnji list.

Mađarski premijer Viktor Orban već je javno upozorio svoje građane da se pripreme na još jedan val rekavši: “Virus nije nestao, samo smo malo dobili na vremenu. Moramo se pripremiti za drugi val epidemije u listopadu i studenom”. Naš poznati molekularni biolog Ivan Đikić nedavno je rekao kako bi nepripremljenost svijeta na drugi val bila najveća opasnost te da on može biti i opasniji od prvog.

Šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capaku razgovoru za Jutarnji list rekao je kako je razumno očekivati drugi val epidemije ove jeseni, ali da nitko danas ne može sa sigurnošću i znanstveno utemeljeno tvrditi hoće li biti drugog vala te, bude li ga, hoće li on biti pogubniji, slabiji ili usporediv s ovim prvim valom.

- Tko god vam kaže da zna kako će situacija izgledati na jesen - laže. Imamo više scenarija i ako ništa drugo, na jesen ćemo znati već puno više o koronavirusu nego danas – kaže Capak i dodaje da je pojava drugog vala razumna pretpostavka.

- Iako to nitko ne može znati sigurno, jednostavno zato što znanstvenih dokaza za to nema jer je koronavirus novi virus i ne znamo kako će se on ponašati, vjerojatno će se tijekom ljeta širenje zaraze značajno usporiti. Znamo da sve kapljične infekcije ljeti jenjavaju. Ultraljubičaste zrake isušuju te kapljice u aerosolu i virus jednostavno ne može dugo preživjeti u tim uvjetima.

Ima više varijanti za to što će se događati ujesen. Virus može potpuno nestati kao što je bilo sa SARS-om, a može nam se vratiti i kao sezonski virus zato što je došlo hladnije vrijeme i ljudi ponovno više borave u zatvorenim prostorima gdje se lako prenose kapljične infekcije. Zaključno, po mojoj procjeni – ako virus ne mutira ili ne nestane – u jesen ćemo imati drugi val i onda ćemo koronavirus prebolijevati do proljeća 2021. godine.

Tada bi većina populacije mogla već razviti imunost na virus pa bi problem mogao biti riješen. Ali ni to ne možemo znati sa sigurnošću jer još nemamo saznanja koliko dugo traje imunost na taj virus kod osoba koje su jednom preboljele zarazu – kaže Capak.

Tvrdi kako je iz perspektive 2020. nezahvalno vući paralele između današnje i pandemije španjolske gripe koja je “udarala” u tri vala i koja je tijekom 1918. i 1919. diljem svijeta usmrtila između 50 i 100 milijuna ljudi. Kod pandemije španjolske gripe opako je bilo i to što je drugi val bio gotovo deset puta jači, odnosno smrtonosniji od prvog vala.

- Španjolska gripa ne može se uspoređivati s epidemijom koronavirusa. Ona je izbila pred sam kraj Prvog svjetskog rata kada je puno ljudi bilo izgladnjelo i imunokompromitirano, a uz sve te ratne nedaće u to vrijeme nije postojala još ni mogućnost liječenja oboljelih. To je sasvim drugi kontekst i ne možemo epidemiju španjolske gripe uspoređivati s ovom današnjom – tvrdi Capak.

No, do mogućeg odnosno vjerojatnog dolaska drugog vala epidemije moramo prvo “izgurati” ovaj prvi val sa što manje umrlih i sa što strmijim međutjednim padom broja novooboljelih. A to će biti vrlo izazovno jer je Hrvatska jedna od desetak europskih zemalja koje su prve počele s popuštanjem mjera.

Povezane vijesti

• EVO MALO DOBRIH VIJESTI U Istri trenutno nema novih osoba koja bi bile sumnjive na koronavirus 
• NACIONALNI STOŽER Danas samo jedan potvrđen slučaj zaraze koronavirusom. Zabilježen i prvi slučaj zaraze kod djeteta
• RASTE BROJ ZARAŽENIH Žena koja se vratila s natjecanja u Rumunjskoj pozitivna na koronavirus. U Hrvatskoj ih je sada 38