Hrvatska treba znati koga od migranata želi zadržati jer zbog iseljavanja ima nedostatak radne snage, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Jakša Barbić na znanstvenom skupu "Izazovi migracija i integracije za javnu upravu" u četvrtak održanom u organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava.

Na okruglom stolu raspravljalo se o jednom od novih, izrazito važnih i velikih izazova za javnu upravu, od klasične državne uprave, preko lokalnih jedinica do raznih javnih službi čija je suradnja i koordinacija prijeko potrebna za sigurnost domicilnog stanovništva i uspješnu integraciju migranata u okviru nacionalne politike imigracije, izvijestio je HAZU.

Analizirane su upravne teškoće i pitanja koja se nameću posljednjih godina, a čije bi značenje u budućnosti moglo biti i veće, pri čemu je istaknuta važnost oblikovanja jasne imigracijske politike i politike integracije, naveli su u priopćenju.

Profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivan Koprić, govoreći o broju migranata u Europi posljednjih godina iznio je i rezultate empirijskog istraživanja kapaciteta lokalnih jedinica za integraciju migranata koje je 2018. proveo tim iz Instituta za javnu upravu među 62 gradonačelnika i načelnika lokalnih jedinica s preko 10.000 stanovnika.

"Manje od pet posto jedinica ima imigrante stigle 2015. ili kasnije, a čak 90 posto ima iskustva s izbjeglicama i prognanicima 1990-ih godina. Najradije bi primili doseljenike Hrvate iz inozemstva, zatim ljude iz zapadne Europe, Skandinavije, Kanade, SAD te iz susjednih i tranzicijskih zemalja.

Tvrdnju da multikulturalnost nije prihvatljiva ne prihvaća 77 posto ispitanih, a 66 posto ih ne prihvaća tvrdnju da imigracija nije dobrodošla. Istodobno, 68 posto ispitanika smatra da bi više imigranata stvorilo društvene probleme, a 60 posto smatra da je kapacitet lokalnih institucija (vrtića, škola, zdravstvenih i drugih institucija) nedovoljan za integraciju migranata pa bi ih 70 posto bavljenje integracijom prebacilo na nevladine udruge", istaknuo je Koprić.

Kazao je i da gradonačelnici imaju realističnu sliku rizika, problema i potencijalnih prednosti imigracije. Po njegovu mišljenju, veliki gradovi imaju bolje kapacitete i mogu služiti kao glavne točke integracije migranata, dok manje jedinice u tom smislu pokazuju veće slabosti. (Hina)

Povezane vijesti

• Puno govora o jedinstvu, NO BEZ KONKRETNIH REZULTATA
• U 100. godini umro akademik Drago Grdenić, najstariji član HAZU
• Europski povjerenik: Tzv. Marakeški sporazum ključan je za RJEŠAVANJE PROBLEMA MIGRACIJA