Ako se prestanemo trovati pesticidima, MOĆI ĆEMO ŽIVJETI 100 GODINA DULJE

Intervencije na stanicama u kulturi mogu te stanice učiniti dugoživućima što je ekvivalentno produljenju života čovjeka za oko 100 godina. Jedini je problem da taj proces neprestano kompromitiramo koristeći velike količine pesticida. To može dovesti do mutacija gena

Prof. dr. Krešimir Pavelić je istaknuti hrvatski znanstvenik u području biomedicine i zdravstva, polju temeljnih medicinskih znanosti. Bavi se molekularnom biologijom te istraživanjem raka.

- Čitala sam nedavno Vašu izjavu kako "danas zasnivamo naša znanja o čovjeku i životu na temelju materijalnih činjenica, svodeći sve na ulogu proteina i nukleinskih kiselina (DNA). Nemamo dovoljno znanja o drugim potencijalnim "igračima" većinu kojih ovaj čas ne možemo izmjeriti, a spadaju u sferu fizikalnih i spiritualnih fenomena." Možete li nam to pojasniti.

- Ovo je pitanje kompleksno kao što je kompleksan i organizam odnosno život. Za pojavnost života i ponašanja važna je interakcija među molekulama i način na koji se te molekule grupiraju formirajući strukture ili ostvarujući funkcije. Vjerojatno je zabluda da je život kemija kako smatra velik broj biologa. Kemija osigurava informacije o molekulama neophodnim za život, ali ne i kako doći do funkcije stanice. Stoga fizičari traže bazične jednadžbe koji će objasniti život (teorija života ili pak teorija o svemu). Svake sekunde u svakoj pojedinačnoj stanici odvijaju se milijuni pomno koordiniranih kemijskih reakcija. Život je posljedica fundamentalnih principa pa je razumljiv lov na matematičku teoriju temeljenu na tim principima koji objašnjavaju zašto žive stanice egzistiraju i kako se ponašaju. Takva teorija može kontrolirati i manipulirati živuće sisteme na načine koji danas nisu mogući. Naravno tom treba pridodati niz drugih faktora, a jedan od njih je i energija. Drugi zakon termodinamike daje životu značenje – zakon govori o pretvorbi toplinske energije u mehaničku i kaže da entropija (raspad) kontinuirano raste. K tome možemo dodati da s jedne strane bioelektrički procesi u tijelu i elektromagnetski procesi na zemlji mogu značajno utjecati na život i ljudsko biće. Ti procesi mogu biti destruktivni ali i izuzetno korisni ovisno o njihovoj aplikaciji. Iako se elektroterapija danas koristi u medicini precizan učinak magnetskog polja na tijelo nije dovoljno istražen. Danas možemo govoriti o četiri dimenzije života: biološkoj, kognitivnoj, socijalnoj i ekološkoj. Sve se može svesti na promjenu u kojoj na svijet ne gledamo kao na stroj već na razumijevanje mreže, tj. na interakciju. Iz svega toga proizlazi da je nastojanje današnje moderne biologije da objasni životne procese u tijelu na temelju izučavanja gena ili proteina u najmanju ruku naivno.

Satni mehanizam

- Očekivano je produljenje životnog vijeka čovjeka o čemu se puno govori zadnjih godina. Možete li nam i to pojasniti. Hoće li naša djeca ili unuci biti dugovječna puno više nego li su današnji ljudi ili od životnog vijeka koji se danas očekuje u neznanstvenim krugovima.

- Naša će djeca sigurno biti dugovječnija. To potvrđuju i podaci prema kojima se životni vijek od 16. stoljeća utrostručio. To potvrđuju i znanstvene činjenice u vezi sa „satnim mehanizmima“ na krajevima DNA (telomerama) koje se skraćuju svakom diobom stanice sve dok ne najave smrt. Kontrolom tog procesa možda se može nazirati i umiranje. Eksperimenti genske intervencije na miševima i vinskim mušicama također uspijevaju znatno produžiti vijek tih životinja. Naposljetku, intervencije na stanicama u kulturi (in vitro) mogu te stanice učiniti dugoživućima što je ekvivalentno produljenju života čovjeka za oko 100 godina. Dakle, povijesni i biološki podaci potkrepljuju tezu o dugovječnosti. Jedini je problem da taj proces neprestano kompromitiramo. Jedan od posljednjih takvih „zahvata“ je neprimjereno korištenje velike količine pesticida. Ima takvih primjera još (ekološka zagađenja, prekomjeran uzgoj životinja za mesnu industriju…). Sve to može dovesti do mutacija gena. Drugim riječima naš se genom može mijenjati uslijed vanjskih događaja. Podaci nisu optimistični kad je riječ o ekološkim ispadima.

Svjetska radna grupa za okoliš (EWG) objavila je da je ustanovljeno skoro 300 nepoželjnih kemikalija u pupčanoj krvi novorođenčadi u američkim bolnicama. Sstudija je napravljena 2004. godine. Radilo se o pesticidima, raznoraznim sastojcima svakodnevno konzumiranih ili primjenjivanih proizvoda, kemijskih produkata izgaranja fosilnih griva, smeća itd. Od ukupno 287 kemikalija ustanovljenih u djece, 180 ih može uzrokovati rak u ljudi ili životinja, 217 mogu biti toksične za mozak i nervne stanice a 208 može uzrokovati defekte pri rođenju ili u razvoju. Naravno, to su alarmantni podaci i zato smo mi u našim recentnim istraživanjima s austrijskim kolegama i proizvođačima pažnju posvetili i razvoju sredstava za detoksikaciju.

Sredstva za detoks

- Možete li nam nešto reći o sredstvima za detoksikaciju?

- Preparat Detox vro je popularan izvan granica. Temelji se na svojstvu tzv. ionske izmjene tj. sposobnosti da u svoju spužvastu strukturu putem izmjene iona uklanja teške metale, toksine i sl. Pored toga preparat ima i snažna adsorpcijska svojstva. Preparat je registriran u Europi kao medicinski proizvod (engl. Medical device) i uzima se u obliku kapsula ili praha.

- Između ostalog radite na novim lijekovima za osteoporozu.

- Preparat za osteoporozu je u četvrtoj godini kliničkog istraživanja i svi pokazatelji govore u prilog korisnom sredstvu koje može pomoći rješavanju problema za koji većina lijekova predstavlja loše rješenje zbog neželjenih sporednih učinaka. Vlasnik patenta je firma PANACEO International Active Mineral Production GmbH. Klinička studija rađena je u Zagrebu. Rezultati su ohrabrujući. Znanstveni rad je pred objavljivanjem u vrhunskom svjetskom časopisu. Preparat spada u kategoriju anorganskih medicinskih sredstava i ne izaziva negativne sporedne učinke.

- Bavili ste se regulacijom rasta tumora izlučivanjem faktora rasta. Možete li jednostavno pojasniti o čemu se radi.

- Tokom svojeg znanstvenog rada bavio sam se između ostalog i ulogom hormona i faktora rast u nastanku i razvoju tumora. Bio je to pionirski pothvat u to doba, ne samo u tadašnjoj Jugoslaviji već i u svijetu. Pokazali smo da neki tumori mogu stvarati i izlučivati supstance koje ih potiču na rast. Radili smo također na razvoju brojnih pro-lijekova za rak i viruse u suradnji s Institutom „Ruđer Bošković“, Fakultetom za kemijsko inženjerstvo u Zagrebu, a testirali smo i Plivine preparate makrolide protiv raka. Paralelno sam istraživao i razvoj novih medicinskih proizvoda na ljudsko zdravlje što je rezultiralo nekoliko proizvoda koje danas možemo naći na policama apoteka u EU. Bavio sam se i ekspertnim istupima u EU parlamentu u pitanju primjene matičnih stanica u terapiji.

Personalizirana medicina

U posljednje vrijeme intenzivno radim na razvoju personalizirane medicine u zdravstvu ukazujući na probleme s kojima se suvremena medicina suočava.

- Možete li precizirati na koje probleme mislite?

- Projekt personalizirane medicine za europske građane započet je na moju inicijativu 2009. na zasjedanju Europskog medicinskog znanstvenog vijeća (EMRC) Europske znanstvene fondacije sa sjedištem u Strasbourgu. U njoj djelujem od 2004. godine do danas. Na proslavi 40. obljetnice EMRC u Strasbourgu projekt je izdvojen kao jedan od najreprezentativnijih pa sam imao čast održati uvodno izlaganje. Svrha projekta je implementirati ideju personalizirane medicine i visokoprotočne analitike u Europi te utjecati na europske fondove da otvore značajna sredstva u te svrhe. Ta je akcija završila vrlo uspješno kako znamo i u okviru Horizont 2020. U posljednjih nekoliko godina objavili smo kod poznatog svjetskog izdavača Springera knjigu o personaliziranoj medicini. Druga knjiga na tu temu koja obuhvaća i društveno-humanističke aspekte kao i tehnološku pozadinu upravo je u tisku kod istog izdavača a poslužit će kao udžbenik i našim studentima. Obje knjige pored mene uredili su pokojna Nada Bodiroga Vukobrat, Daniel Rukavina i Gerald Sander. Objavio sam između ostaloga rad u prestižnom časopisu EMBO report u kojem raspravljamo o razumijevanju paradigme personalizirane medicine. Naš pristup podrazumijeva cjelokupno bavljenje personaliziranom medicinom, ne samo sa stanovišta biomedicine već i prava, ekonomije, sociologije itd. Dakle sagledavamo cjelokupni kontekst ove nove medicinske paradigme. Razmišljamo i o razvoju personalizirane tzv. stratifikacijske medicine u Puli kao sjedištu za regiju. Ovakav vid medicine naročito se razvija u području onkologije.