(Damir Spehar / PIXSELL)
Prehrambena sigurnost više nije samo pitanje poljoprivrede i gospodarstva, nego i nacionalne sigurnosti. Kako osigurati dovoljno domaće hrane u vrijeme klimatskih promjena, geopolitičkih kriza i poremećaja na tržištu bilo je jedno od ključnih pitanja konferencije "Od polja do mora" u Dubrovniku, prenosi Poslovni.hr.
Na završnom panelu Međuparlamentarne konferencije "Od polja do mora – zajednička vizija za prehrambenu sigurnost i stratešku autonomiju EU-a" raspravljalo se o tome može li država biti dugoročno sigurna i otporna ako u kriznim okolnostima nije sposobna osigurati dovoljno hrane svojim građanima.
"Bez poljoprivrednika i ribara nema prehrambene sigurnosti. Svatko od nas mora nešto jesti. Mi želimo da ta hrana na našim stolovima bude domaća, da dolazi kroz kratke lance od polja do stola", rekla je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.
Istaknula je da je potreban zaokret u načinu provođenja poljoprivredne politike jer Hrvatska, dok izvozi sirovinu, a uvozi gotove proizvode, gubi dodanu vrijednost.
Odbor za poljoprivredu predložio je da se strateška poljoprivredno-prehrambena i ribarstvena infrastruktura prepozna kao kritična infrastruktura važna za nacionalnu sigurnost i otpornost.
Time bi se otvorila mogućnost da se određena ulaganja u proizvodnju, preradu, skladištenje, logistiku i kontinuitet opskrbe hranom financiraju u okviru sigurnosnih ulaganja država.
NATO saveznice obvezale su se da će do 2035. za obrambene i sigurnosne potrebe izdvajati pet posto BDP-a. Najmanje 3,5 posto namijenjeno je osnovnim obrambenim potrebama, dok se do 1,5 posto BDP-a može odnositi na šira ulaganja povezana s kritičnom infrastrukturom, civilnom pripravnošću i otpornošću.
Prijedlog Odbora jest da se dio prehrambene infrastrukture, ako zadovoljava kriterije kritične infrastrukture i otpornosti, uključi upravo u tu kategoriju.