Problem recikliranja
Hrvatska nije ispunila europski cilj za elektronički otpad. Samo četiri države EU-a jesu
Ilustracija (Unsplash)
Hrvatska je u 2024. godini bila među sedam članica EU-a koje su prikupile između 44,5 i 53,6 posto električnog i elektroničkog otpada u odnosu na prosječnu količinu opreme stavljene na tržište prethodne tri godine, čime nije ispunila europski cilj od 65 posto prikupljenog otpada te vrste.
Prema Eurostatovu izvješću objavljenom ranije ovog tjedna, uz Hrvatsku su u toj skupini bile Poljska, Belgija, Francuska, Austrija, Finska i Luksemburg. Riječ je o udjelu prikupljenog elektroničkog otpada u odnosu na prosječnu masu električne i elektroničke opreme stavljene na tržište tijekom prethodne tri godine.
Europska unija u cjelini ostvarila je stopu prikupljanja od 39 posto, što je znatno ispod propisanog cilja od 65 posto.
Taj su cilj prema navedenoj metodologiji ostvarile samo četiri članice. Najuspješnija je bila Bugarska s 83,1 posto, a slijede Slovačka sa 67,2 posto, Češka sa 67 posto i Latvija sa 65,1 posto.
Eurostat navodi da su Poljska i Austrija ostvarile i alternativni cilj od 85 posto prikupljenog elektroničkog otpada u odnosu na procijenjenu količinu takvog otpada nastalu tijekom iste godine.
Triput više elektroničke opreme na tržištu od prikupljenog otpada
U cijeloj Europskoj uniji tijekom 2024. prikupljeno je 5,5 milijuna tona električnog i elektroničkog otpada, dok je na tržište stavljeno 14,6 milijuna tona nove opreme, gotovo triput više. Po stanovniku je prikupljeno prosječno 12,3 kilograma otpada, a na tržište je stavljeno 32,4 kilograma nove opreme.
Od 2015. do 2024. količina električne i elektroničke opreme stavljene na tržište EU-a povećala se za 79 posto po stanovniku, dok je količina prikupljenog otpada rasla sporije.
Najviše elektroničkog otpada po stanovniku prikupila je Bugarska, 18,9 kilograma, zatim Češka, 17,8 kilograma, i Francuska, 17,7 kilograma. Najmanje su prikupili Cipar, 4,7 kilograma, Portugal, šest kilograma, i Malta, 6,4 kilograma.
Eurostat upozorava da električni i elektronički otpad sadrži vrijedne sirovine koje se mogu ponovno upotrijebiti, ali i opasne tvari koje mogu predstavljati rizik za zdravlje ljudi i okoliš ako se nepravilno zbrinjavaju.
Podaci obuhvaćaju širok raspon uređaja, od mobilnih telefona, računala i televizora do hladnjaka, perilica rublja i fotonaponskih panela.
