Spor oko odšteta
Lovci uzvraćaju poljoprivrednicima: "Nismo ničiji bankomati"
Ilustracija (Arhiva Glasa Istre)
Hrvatski lovački savez (HLS) odbacio je kritike predloženih izmjena Zakona o lovstvu, ističući da poljoprivrednici moraju snositi dio odgovornosti za sprječavanje šteta koje divljač nanosi njihovim usjevima i nasadima. Iz Saveza poručuju da pravo na naknadu opravdane štete ne smije biti upitno, ali da mora biti povezano s obvezom poduzimanja razumnih mjera zaštite poljoprivredne proizvodnje.
Reagirajući na televizijski prilog u kojem su pojedini poljoprivredni proizvođači izrazili nezadovoljstvo predloženim zakonskim rješenjima, HLS upozorava da se odgovornost za štete od divljači godinama gotovo automatski prebacuje na lovoovlaštenike, dok se nedovoljno razmatra jesu li vlasnici i korisnici zemljišta učinili sve što je bilo u njihovoj mogućnosti kako bi štetu spriječili.
– Hrvatski lovci nisu ničiji bankomati, a lovačke udruge nisu osiguravajuća društva koja su dužna bezuvjetno podmirivati štete nastale na tuđoj imovini, poručuju iz Saveza.
Naknada štete uz odgovornost vlasnika zemljišta
U HLS-u tvrde da predložene izmjene Zakona o lovstvu ne ukidaju pravo poljoprivrednika na naknadu opravdane štete, nego nastoje jasnije odrediti obveze svih uključenih strana i njihovu odgovornost za nastanak štete.
Prema stajalištu Saveza, poljoprivrednik koji traži naknadu trebao bi dokazati da je pravodobno poduzeo razumne mjere zaštite svoje imovine. Smatraju da takav zahtjev nije usmjeren protiv poljoprivrednika, nego predstavlja osnovno načelo odgovornog gospodarenja zemljištem.
– Novi zakon ne smije biti jamstvo zarade na štetama, nego jamstvo pravedne naknade onima koji su štetu doista pretrpjeli i ispunili svoje obveze, ističu iz HLS-a.
Pritom naglašavaju da ne osporavaju važnost poljoprivredne proizvodnje ni opravdanost nacionalnih i europskih potpora koje poljoprivrednici ostvaruju. Međutim, smatraju da korištenje javnih potpora, mogućnosti osiguranja proizvodnje i prava na naknadu štete mora pratiti i odgovornost za zaštitu usjeva.
U Savezu postavljaju pitanje zbog čega bi zaštita od divljači bila iznimka u odnosu na druge rizike poljoprivredne proizvodnje, poput vremenskih nepogoda i bolesti, za koje se od proizvođača također očekuje poduzimanje preventivnih mjera.
Upozoravaju na moguće zlouporabe odštetnih zahtjeva
Hrvatski lovački savez posebno upozorava na mogućnost zlouporabe sustava naknade šteta, uključujući neosnovane odštetne zahtjeve i sudske postupke koji, prema njihovim tvrdnjama, mogu financijski iscrpljivati lovačka društva.
Navode da postoji opasnost od slučajeva u kojima se poljoprivredne kulture zasijavaju prvenstveno radi ostvarivanja poticaja, bez odgovarajuće brige o njihovoj zaštiti i održavanju, nakon čega se naknada nastale štete zahtijeva od lovačkih društava. Pritom ne iznose konkretne primjere takvih zlouporaba, nego ističu da ih, ako postoje, treba utvrditi i spriječiti.
– Poljoprivredna proizvodnja mora biti proizvodnja, a ne poslovni model temeljen na poticajima, odštetnim zahtjevima i sudskim tužbama, navode iz Saveza.
Smatraju da zakon mora zaštititi lovačke udruge od neutemeljenih tužbi i zahtjeva čija opravdanost nije prethodno odgovarajuće provjerena. Posebno ističu da lovačka društva velikim dijelom počivaju na dobrovoljnom radu članova te da dugotrajni sudski postupci mogu ozbiljno opteretiti njihovo financijsko poslovanje.
Istodobno naglašavaju da treba razlikovati poljoprivrednike koji odgovorno obrađuju i štite svoju zemlju od pojedinaca koji bi mogli pokušati zloupotrijebiti sustav potpora i naknada šteta.
Lovci upozoravaju na troškove gospodarenja divljači
HLS podsjeća da lovci, osim odstrela divljači, obavljaju niz poslova povezanih s gospodarenjem lovištima, zaštitom prirode i sprječavanjem širenja zaraznih bolesti.
Prema navodima Saveza, lovci vlastitim sredstvima financiraju članarine, zakupnine, ulaganja u lovišta i održavanje lovnogospodarskih objekata, a sudjeluju i u zaštiti divljači, njezinih staništa te očuvanju bioraznolikosti i ruralnih područja.
U Hrvatskoj je, prema podacima koje navodi HLS, oko 70.000 lovaca, a Savez smatra da se njihov doprinos poslovima od javnog interesa nedovoljno prepoznaje u raspravama o naknadi šteta.
Posebno upozoravaju da divljač nije privatno vlasništvo lovaca, nego prirodno bogatstvo Republike Hrvatske. Budući da se kreće prostorom koji istodobno koriste poljoprivrednici, šumoposjednici, prometni sustav i drugi korisnici, lovci ne mogu nadzirati svako njezino kretanje niti samostalno spriječiti svaku štetu.
Zbog toga smatraju da odgovornost za sprječavanje šteta mora biti zajednička, jasno zakonski uređena i razmjerna stvarnim mogućnostima i obvezama svih sudionika.
Poziv na suradnju poljoprivrednika i lovaca
Unatoč oštrom protivljenju dijelu kritika predloženih zakonskih izmjena, HLS ističe da podupire suradnju s poljoprivrednicima, koja u brojnim sredinama postoji desetljećima.
Smatraju da je zajednički interes obiju strana sprječavanje šteta, zaštita poljoprivredne proizvodnje i uklanjanje mogućnosti zlouporabe sustava naknada.
– Poljoprivrednici imaju pravo na zaštitu svoje proizvodnje. Lovci imaju jednako pravo na zaštitu od neopravdanih financijskih zahtjeva i odgovornosti za štete koje nisu mogli spriječiti, poručuju iz Saveza.
Od medija pritom traže uravnoteženiji pristup raspravama o Zakonu o lovstvu, smatrajući da se u javnosti prečesto stvara dojam kako su poljoprivrednici jedini oštećenici, a lovci nastoje izbjeći svoje zakonske obveze.
Zaključno ističu da ne odbijaju odgovornost koja im prema zakonu pripada, ali se protive tome da lovačke udruge preuzimaju financijske obveze za štete koje nisu mogle spriječiti ili za koje vlasnici zemljišta nisu poduzeli odgovarajuće mjere zaštite.
– Lovci nisu bankomati. Lovačke udruge nisu osiguravajuća društva. A odgovornost za zaštitu imovine ne prestaje ondje gdje počinje mogućnost da račun plati netko drugi, zaključuju iz Hrvatskog lovačkog saveza.
