Najviše stradao kukuruz
Povijesno niske rijeke prijete usjevima: Hrvatsku čeka velik pad uroda
Ilustracija (Pexels)
Zbog ekstremne suše koja je pogodila Hrvatsku, a koja se očituje u povijesno niskim vodostajima rijeka, ugrožene su proljetne i kasne kulture koje dozrijevaju najesen, među kojima najviše kukuruz, soja, suncokret i grožđe, a dodatni problem predstavlja činjenica da se u Hrvatskoj navodnjava manje od dva posto poljoprivrednih površina pa urod izravno ovisi o oborinama koje izostaju.
Povijesni šok
Najpogođenija i najugroženija kultura u Hrvatskoj je kukuruz. Procjene pokazuju da je suša prepolovila urod te bi Hrvatska ove godine mogla pasti ispod milijun tona kukuruza, što se nikada u povijesti nije dogodilo.
Zbog suše i ekstremnih temperatura dolazi do lošije oplodnje, zrna ostaju štura što u konačnici dovodi do pada prinosa. Profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu dr. Ivo Grgić pojašnjava da u tlu nema dovoljno vlage, pa će i urod biti manji, na što će dodatno utjecati i bolesti i nametnici, a suša će najviše štete donijeti proizvođačima, odnosno onima koji su zasijali velike površine jer će ostvariti manji prihod.
– Na razini tržišta ne bi trebalo biti većih poremećaja jer Hrvatska ima dovoljno kukuruza, a velik dio izvozimo. Rast cijene kukuruza zbog pada proizvodnje je očekivan, no cijena će uvelike ovisiti o cijenama kukuruza na ruskom i ukrajinskom tržištu, navodi Grgić i dodaje da će probleme s kukuruzom osjetiti i oni koji imaju stočarsku proizvodnju jer bi moglo doći do poskupljena stočne hrane.
Grgić pritom skreće pozornost na suncokret, ne toliko zbog njegove važnosti u hrvatskoj poljoprivredi, nego zbog toga što je riječ o jednoj od najizdržljivih poljoprivrednih kultura pa služi kao pokazatelj stanja u vrijeme suša i ekstremnih temperatura.
Iako zbog dubokog korijena podnosi sušu bolje od kukuruza, ekstremni toplinski valovi i višemjesečni izostanak kiše mogu uzrokovati slabije punjenje zrna i značajan pad postotka ulja.
Ako je suncokret ugrožen, onda možemo reći da su u problemu sve kulture, upozorava Grgić, no zasad se kod suncokreta ne prijavljuju štete. Ipak, Hrvatska ima dovoljno suncokreta, soje i kukuruza pa Grgić ne očekuje ozbiljnije poremećaje na domaćem tržištu.
Zbog visokih temperatura i toplinskih valova zadnjih se godina pomiče vrijeme dozrijevanja kultura koje inače dospijevaju najesen, a sada osjetno ranije, poput grožđa kojemu berba počinje 15 dana ranije nego inače, podsjeća Grgić.
– To može utjecati na kvalitetu vina jer ove godine postoji opasnost da će grožđe zbog vrućina i ranijeg prisilnog dozrijevanja imati više sladora, a manje kiseline, no vinari i podrumari će znati kako dodati kiselinu u vina, navodi Grgić i procjenjuje da neće doći do rasta otkupne cijene vina, za bijele sorte će cijena sigurno biti na razini lanjske dok se, s druge strane, očekuje da će na tržište doći vina iz zaliha, ali i uvoza.
Za očekivati je da će kod trgovaca doći do rasta cijene vina, dodaje Grgić, jer sve ove vijesti o ekstremnoj suši, toplinskim valovima i olujama dobro dođu onima koji prodaju vina da podignu cijene.
Lančana reakcija
Trenutačna suša u Hrvatskoj i ostatku Europe izravno će utjecati na rast cijena određenih kategorija hrane u trgovačkim lancima, pri čemu stručnjaci upozoravaju na potencijalno poskupljenje pojedinih proizvoda jer će se smanjeni prinosi na razini cijele Europe neizbježno preliti na cijene u maloprodaji.
Grgić kaže da ne treba očekivati nagli skok cijena poljoprivrednih proizvoda jer primarna poljoprivredna sirovina čini tek manji dio ukupne cijene, dok veći utjecaj imaju troškovi pakiranja, transporta, skladištenja, hladnjače i sl. No ako iduća godina bude slična ovoj, poljoprivredni proizvodi bi mogli poskupjeti za oko 20 posto, a onda posljedično i cijene hrane.
Rast cijena zasad nećemo osjetiti zbog diktata uvoza kojim se manjkovi na europskom tržištu nadomještaju uvozom iz trećih zemalja, a učinak suše na cijene prehrambenih proizvoda znat ćemo na jesen, kada završi berba svih kasnih kultura.
Ipak, najbrži udar na novčanik očekuje se kod kultura koje izravno ovise o navodnjavanju kao što su krumpir, paprika, rajčica i kupus kojima će cijena porasti čim dođu na police s osušenih njiva.
Zbog katastrofalnog uroda kukuruza poskupjet će troškovi uzgoja stoke pa bi moglo doći do lančane reakcije poskupljenja mlijeka, sira i mliječnih proizvoda, dok bi skuplja sirovna postupno mogla podići cijene smrznutog i konzerviranog povrća te voćnih sokova.
U Italiji stradala riža, u Austriji osušili pašnjaci
Teška suša u slivu rijeke Po u Italiji mogla bi smanjiti prihod uzgajivača riže u talijanskoj Paviji za više od 100 milijuna eura, jer se više od 80 posto nasada riže nalazi upravo u Padskoj dolini.
Italija, kao najveći proizvođač riže u Europi, s oko 235 tisuća hektara zasijanih u 2025. godini, prisiljena je povlačiti drastične poteze kako bi osigurala vodu u sezoni koja je, prema njihovim procjenama, teža čak i od ekstremne suše iz 2022.
Višetjedna suša i rekordno visoke temperature prouzročile su u austrijskoj poljoprivredi štetu od oko milijardu eura, a iznos bi mogao biti još i veći ako se sušno razdoblje nastavi i u drugoj polovini kolovoza, upozorilo je osiguravajuće društvo Österreichische Hagelversicherung.
Očekuje se da će prinosi u prosjeku biti manji za oko 30 posto, a najviše su stradali pašnjaci. Neki poljoprivrednici bili su zbog manjka stočne hrane prisiljeni usmrtiti životinje prije no što su bili planirali. Znatni gubici očekuju se i kod kukuruza, soje i žitarica.
