novac Ilustracija (Pexels)
Novi podaci Eurostata za drugu polovicu 2026. godine pokazuju da je samo osam od 29 europskih zemalja podiglo bruto minimalac od siječnja, dok je inflacija u istom razdoblju u eurozoni iznosila 3,2 posto. Poredak zemalja po visini minimalne plaće znatno se mijenja kada se u obzir uzme stvarna kupovna moć, piše Euronews, a prenosi Index.hr.
U srpnju 2026. najvišu bruto minimalnu plaću u Europi ima Luksemburg s 2771 eurom. Slijede Irska (2391 €), Njemačka (2343 €), Nizozemska (2338 €) i Belgija (2234 €), čime čine skupinu od pet zemalja s minimalcem iznad 2000 eura. Francuska je s 1867 eura blizu te skupine.
U srednjoj kategoriji, s plaćama između 1000 i 2000 eura, nalazi se devet zemalja, uključujući Hrvatsku s 1050 eura. Tu su još i Slovenija (1482 €), Španjolska (1425 €), Litva (1153 €), Poljska (1119 €), Cipar (1088 €) te Grčka i Portugal s po 1073 eura.
Više od polovice promatranih zemalja, njih 15, ima bruto minimalnu plaću nižu od 1000 eura. Najniža je u Ukrajini (169 €) i Moldaviji (313 €). Unutar Europske unije, najniži minimalac ima Bugarska (620 €), no četiri zemlje kandidatkinje imaju viši iznos: Turska (621 €), Sjeverna Makedonija (624 €), Crna Gora (670 €) i Srbija (743 €).
(Eurostat)
Kada se plaće iskažu standardom kupovne moći (PPS), koji mjeri što si stanovnici pojedine zemlje zaista mogu priuštiti, razlike među državama postaju manje, a poredak se značajno mijenja. PPS je umjetna jedinica koja omogućuje pravedniju usporedbu troškova života.
Prema tom mjerilu, na prvom je mjestu Njemačka s 2164 PPS-a. Slijede Luksemburg (2108), Nizozemska (2023), Belgija (1922) i Irska (1756). Minimalnu plaću iznad 1500 PPS-a imaju i Francuska, Slovenija, Španjolska i Poljska. Na dnu ljestvice unutar EU su Estonija (935 PPS) i Latvija (938 PPS).
Analiza pokazuje da neke zemlje kandidatkinje po kupovnoj moći prestižu članice EU. Sjeverna Makedonija (1142 PPS) i Srbija (1094 PPS) imaju veći minimalac po PPS-u od sedam država članica, među kojima su Malta, Slovačka, Mađarska i Češka.
Usporedba nominalnog poretka i onog prema kupovnoj moći otkriva značajne pomake. Najviše su napredovale Rumunjska, koja je skočila za osam mjesta, s 20. na 12., i Sjeverna Makedonija, koja se također popela za osam pozicija, s 24. na 16. Srbija je napredovala za pet mjesta, a Hrvatska i Bugarska za po tri mjesta.
S druge strane, najveći pad zabilježila je Estonija, koja se sa 16. mjesta spustila na 26. Latvija, Češka i Cipar pale su za po četiri pozicije. Pet članica Europske unije nema zakonski propisanu nacionalnu minimalnu plaću. To su Italija, Danska, Švedska, Austrija i Finska.
Od siječnja do srpnja 2026. minimalnu plaću povećalo je samo osam od 29 promatranih zemalja. Najveći rast zabilježen je u Sjevernoj Makedoniji (6,9%), Rumunjskoj (6,8%) i Estoniji (6,8%). Slijede Belgija (5,8%), Grčka (4,5%), Luksemburg (2,5%), Francuska (2,4%) i Nizozemska (1,9%). U ostalim zemljama iznosi su ostali nepromijenjeni.