Slijede Veće globe
Prekršaji će se plaćati skuplje, a od idućeg ljeta stiže i tonsko snimanje rasprava
Ilustracija (Snimio Hrvoje Jelavić / Pixsell)
Izmjenama Prekršajnog zakona uvode se veće maksimalne novčane kazne, a od 1. srpnja 2027. i obavezno tonsko snimanje glavnih rasprava pa će se morati opremiti dodatnih 212 sudnica, istaknuo je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan u utorak u Hrvatskom saboru.
Ministar je istaknuo da se izmjenama Prekršajnog zakona povećava maksimum propisane novčane kazne za izdavanje obveznog prekršajnog naloga koji će umjesto 663,61 euro biti 1000 eura. Isto tako povećava se maksimum novčane kazne sa 265,45 eura na 390 eura za prekršaj za koje se kazna može naplatiti na mjestu počinjenja samoga prekršaja rekao je Habijan dodajući da je novost u odnosu na mogućnost izdavanja pisanog ili izricanja usmenog upozorenja počinitelju prekršaja, prijedlog da poveća maksimum propisane novčane kazne sa 132,72 eura na 300 eura.
Ministar izdvaja i i ukidanje mogućnosti plaćanja dvije trećine novčane kazne koja je izrečena u samoj presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim i presudi kojom se odbija prigovor i potvrđuje prekršajni nalog.
"Kao rezultat primjene ovih instituta, bit će smanjenje samog broja predmeta u prekršajnom postupku pred sudovima", rekao je Habijan.
Najavio je obavezno tonsko snimanje glavne rasprave.
"To je dodatnih 212 sudnica koje moramo tehnički opremiti kako bismo 1. srpnja sljedeće godine omogućili da se ovakav vid vođenja rasprave uvede u naše sve sudnice", istaknuo je.
Bježančević: Tehničko dotjerivanje, a ne reforma
U ime Kluba SDP-a Sanja Bježančević istaknula je da zakon ne predstavlja reformu prekršajnog zakonodavstva, nego tehničko dotjerivanje sustava te da je osnovni problem to što građani nemaju osjećaj da pred institucijama ove države svi vrijede jednako. Dodala je i da se sudovi neće rasteretiti tako da se građanima financijski učini isplativijima da odustanu od ostvarivanja svojih prava, nego tako da postupci budu učinkoviti, razumni, predvidivi i pravedni.
"Država ne bi svojim građanima smjela slati poruku koju ovdje šalje: ako platiš odmah, proći ćeš bolje", poručila je Bježančević.
Marin Živković iz Možemo! istaknuo je potrebu evaulacije zakona i prethodnih reformi "jer gotovo svaka reforma pravosuđa dolazila je s istim obećanjem da će postupci biti brži, a sustav učinkovitiji".
"Ovako nabadamo iz reforme u reformu, a da pritom ne znamo uklanjamo li i uzroke problema. Građani do sada baš i nisu osjetili neka značajna poboljšanja i to je glavni razlog tako lošoj percepciji pravosuđa u Hrvatskoj", rekao je Živković koji se zalaže za to da se i jedinicama lokalne samouprave omogući da podignu iznose za određene prekršaje kako bi imali više reda u prostoru.
U ime Kluba Mosta Miro Bulj zatražio je od zakonodavca da odmah ukine kažnjavanje ljudi koji nose, kaže, legitimne HOS-ove oznake s pozdravom "za dom spremni" i time se opterećuju prekršajni sudovi.
"Danas se događa jedan presedan da vi utjerujete, pravosuđe i policija, djeluje Božinovićeva policija pod pritiskom da ljude u Imotskom, Kaštelima, Sinju i drugim krajevima kažnjava sa tim insignijama. Kazna četiri tisuće eura. Legitimna postrojba. Pa može li biti gore? Može li biti gore?", rekao se Bulj.
Ljubica Lukačić (HDZ) pozdravila je izmjene Prekršajnog zakona za koje je uvjerena da će rasteretiti sudove i ubrzati postupke što je jasno uvođenjem e-komunikacije, tonskog snimanja glavnih rasprava i većim maksimalnim novčanim kaznama.
"Čuli smo danas puno puta da građani izražavaju sumnju prema pravosuđu i da nisu zadovoljni. Međutim, vidimo da Vlada čini sve kako bi postupci bili što brži i kako bi naši građani što prije ostvarili svoja prava i došli do pravde", poručila je Lukačić.
Damir Barbir (Klub Centra, NPS-a i GLASA) istaknuo je kako je riječ o zakonu iz kojeg se može zaključiti kako država postupa prema građaninu u najmasovnijem dijelu pravnog sustava, jer većina građana nikad neće završiti u kaznenom postupku. Iako pozdravlja digitalizaciju, misli da se ona ne smije provoditi "na način da se odgovornost prebaci na samog građanina".
"Ne smije biti način da država ubrza postupak tako da smanji stvarnu mogućnost obrane. Digitalizacija mora služiti pravima građana, a ne nekoj statistici sudova", poručio je Barbir.
I njegova kolegica iz Kluba, Marijana Puljak pozdravila je uvođenje novih tehnologija u pravosuđe, pa tako i umjetne inteligencije, ali tako, naglašava, da se na početku "jasno definira što sustav smije, a što ne smije raditi".
