U proteklim godinama, kad se ukupno sagledaju uplaćena sredstva i ona koja su povučena i iskorištena za razvoj, Hrvatska je u plusu 21,3 milijarde eura, rekao je.
Premijer se osvrnuo i na najnoviji podatak Državnog zavoda za statistiku o usporavanju inflacije u lipnju na 4,5 posto na godišnjoj razini odnosno o njezinom padu za 0,4 posto na mjesečnoj razini, izrazivši nadu da će se i u segmentima poput usluga doći do racionalnijeg promišljanja o cijenama te da će i to pridonijeti smanjivanju inflatornih pritisaka.
Stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena dobara i usluga, u lipnju 2026. bila je za 4,5 posto viša u odnosu na lipanj prošle godine, ali je u odnosu na svibanj 2026. niža za 0,4 posto, izvijestio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS).
Tako je, nakon što je u svibnju 2026. inflacija iznosila 5,2 posto, zaustavljen višemjesečni trend ubrzavanja inflacije te je nastavljen trend njezina usporavanja drugi mjesec uzastopno. Što se tiče pojedinih glavnih komponenti indeksa, u odnosu na svibanj ove godine, pale su cijene za sve glavne komponente indeksa potrošačkih cijena, osim za komponentu usluga, koje su porasle za 1,1 posto.
Plenković je ponovio i da Hrvatska danas ima 1,8 milijuna zaposlenih, odnosno onih koji rade te da je svega 59 tisuća ljudi nezaposleno.
"To su fascinantni podaci za Hrvatsku. Podsjećam, kad smo krenuli kao Vlada prije deset godina, odnos broja zaposlenih i nezaposlenih bio je šest zaposlenih na jednog nezaposlenog, danas je taj omjer 30 zaposlenih na jednog nezaposlenog, što su zaista odlične vijesti", ocijenio je Plenković.
