Skupa pravda
Tko ima više od 441 eura po članu kućanstva, teško može do besplatnog odvjetnika
Ilustracija (Unsplash)
Saborski zastupnici u petak su raspravili Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć za 2025. godinu te pozvali na podizanje imovinskog cenzusa kao kriterija za njezino ostvarivanje kako bi ona postala dostupnija svim građanima.
"Građani mogu očekivati izmjene u zakonu o imovinskom cenzusu i to ne samo po pitanju visine prihoda koji je jedan od kriterija, nego i po pitanju vrijednosti imovine. Na radnoj skupini razgovaramo o promjeni imovinskog cenzusa kako bi on pratio i troškove života i potrebe građana", rekla je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Fadila Bahović.
Za sustav besplatne pravne pomoći osigurano je više od tri milijuna eura u razdoblju od 2026. do 2028., navela je državna tajnica, što je povećanje od 42 posto u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje.
Najveći broj pruženih usluga odnosio se na područje radnog i obiteljskog prava, a najčešći oblik pružene pomoći odnosio se na pravne savjete (primarna pravna pomoć).
Oporbeni zastupnici upozorili su na tešku dostupnost sekundarne pravne pomoći (zastupanje odvjetnika na sudu) zbog vrlo niskog imovinskog cenzusa. Naime, na ovu vrstu pomoći ne može računati osoba koja živi u kućanstvu s mjesečnim prihodima većima od 441 eura po članu kućanstva.
"Odvjetnička tarifa za zastupanje u upravnom sporu iznosi 1000 eura, za upravnu tužbu. Za osobu s prosječnom mirovinom, za Romkinju koja traži upis djeteta u školu, za migranta kojemu je uskraćen pristup zdravstvenim uslugama, taj je iznos nesavladiva prepreka", rekao je zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac koji predlože da besplatna pravna pomoć u predmetima diskriminacije bude osigurana neovisno o imovinskom cenzusu.
Dubravka Novak iz kluba Možemo! napominje da besplatna pravna pomoć nije socijalna mjera nego instrument ostvarivanja ustavnog prava na pristup sudu i učinkovitoj pravnoj zaštiti.
"Može li osoba koja prima 500 ili 600 eura mjesečno i zbog toga više ne ispunjava uvjete za sekundarnu pravnu pomoć, doista financirati odvjetnika i višegodišnji sudski postupak", upitala je.
Dok se sredstva za primarnu pravnu pomoć povećavaju za 22 posto, ona za sekundarnu se smanjuju. Taj trend treba preokrenuti, poručio je Mostov zastupnik Ivan Matić.
"Tražimo da imovinski cenzus podignete odmah, a ne na kraju godine, da novac okrenete prema stvarnom zastupanju pred sudom. Pravda koju si može priuštiti samo onaj koji ju može platiti nije pravda, to je povlastica", rekao je.
Zastupnica Centra Marijana Puljak važnim ističe kontinuirano, ciljano i mjerljivo informiranje građana o besplatnoj pravnoj pomoći. "Posebno na otocima, u Dalmatinskoj zagori i svim područjima gdje građani teže dolaze do institucija. Dostupnost pravne pomoći ne smije ovisiti samo o tome živi li netko blizu Splita", naglasila je.
I HDZ-ov Nikola Mažar podržava povećanje imovinskog cenzusa za ostvarivanje prava na sekundarnu pravnu pomoć. Uz to, pozitivnim ocjenjuje prethodne izmjene zakona o besplatnoj pravnoj pomoći kojima je financiranje projekata produljeno s jedne na tri godine.
"To je donijelo sigurnost udrugama, tako da ne moraju razmišljati za svaku sljedeću godinu hoće li njihov projekt biti sufinanciran od države te doprinijelo puno kvalitetnijem radu s građanima", istaknuo je.
SDP-ov Arsen Bauk očekuje da nove zakonske izmjene ne budu samo administrativne prirode. "Te bi izmjene trebale proizvesti pozitivne odgovore na konkretna pitanja – može li građanin jednostavnije ostvariti svoje pravo, može li postupak biti kraći i može li više toga odraditi digitalno", kazao je Bauk.
