klimatski fenomen
Klimatolozi upozoravaju: El Nino bi mogao dodatno pogoršati suše, požare i energetske probleme
(Snimio Vedran Karuza)
Klimatski znanstvenici upozoravaju da je fenomen El Niño službeno započeo, a svijet se priprema za razdoblje još izraženijih vremenskih ekstrema koji bi mogli dodatno opteretiti prehrambene sustave, energetiku, gospodarstvo i zdravlje ljudi, piše Euronews.
El Niño, prirodni klimatski fenomen koji se javlja nepravilno svakih dvije do sedam godina, nastaje kada temperatura površine mora u istočnom dijelu Tihog oceana postane neuobičajeno visoka. Takve promjene mogu povisiti prosječne globalne temperature i povećati vjerojatnost ekstremnih vremenskih događaja.
Posljednji El Niño trajao je od svibnja 2023. do ožujka 2024. godine te je pridonio rekordnim temperaturama koje su diljem svijeta potaknule smrtonosne toplinske valove, razorne požare i katastrofalne poplave.
Europa je već osjetila posljedice. Tijekom svibnja zabilježen je snažan toplinski val, a meteorolozi upozoravaju da bi u nadolazećim danima dijelove Mediterana mogle zahvatiti temperature do 40 Celzijevih stupnjeva, uz takozvane “tropske noći”, kada se temperatura ne spušta ispod 20 stupnjeva.
No posljedice El Niña ne odnose se samo na rast temperatura.
Prijetnja opskrbi energijom
Stručnjaci Instituta za obrazovanje o vodama IHE Delft iz Nizozemske upozoravaju da bi El Niño mogao izazvati ozbiljne poremećaje u opskrbi električnom energijom, osobito u državama koje velik dio proizvodnje temelje na hidroelektranama.
Manjak oborina i niski vodostaji rijeka smanjuju proizvodnju električne energije iz vode, zbog čega se zemlje češće okreću fosilnim gorivima poput ugljena i nafte. To povećava troškove proizvodnje i emisije ugljikova dioksida.
Takvi problemi već su vidljivi u Norveškoj, koja se često naziva “najvećom europskom baterijom” zbog velikog broja hidroelektrana i akumulacijskih jezera. Nakon neuobičajeno tople i suhe zime, zalihe snijega pale su na najnižu razinu u posljednjih dvadeset godina.
Stručnjaci procjenjuju da je zbog toga nastao manjak od oko 25 teravatsati električne energije, što je dovoljno za godišnje potrebe približno 2,5 milijuna kućanstava i predstavlja gotovo petinu ukupne norveške proizvodnje hidroenergije iz prošle godine.
Visoke temperature mogu utjecati i na proizvodnju solarne energije.
– Česta je zabluda da više sunca automatski znači i više električne energije – kaže Ioanna Vergini, osnivačica platforme za analizu vremenskih i klimatskih podataka wfy24.com.
Fotonavodni sustavi, pojašnjava, gube učinkovitost kako temperatura raste. Za svaki stupanj iznad 25 Celzijevih stupnjeva učinkovitost solarnih panela pada za otprilike 0,4 do 0,5 posto.
Moguće nestašice hrane
IHE Delft upozorava da bi posljedice El Niña mogle dodatno pogoršati globalnu sigurnost opskrbe hranom tijekom iduće dvije godine.
U Nikaragvi bi, primjerice, zbog suše mogli podbaciti prinosi kukuruza i graha, što bi dovelo do nestašice hrane i gubitka prihoda stanovništva.
Smanjene količine oborina i niski vodostaji mogli bi ozbiljno ograničiti navodnjavanje usjeva u Kolumbiji, sjeveroistočnom Brazilu i Indiji. Poljoprivrednici bi se pritom mogli više oslanjati na crpljenje podzemnih voda, što povećava rizik od njihova prekomjernog iskorištavanja.
Posljedice bi se mogle osjetiti i u Europskoj uniji, koja godišnje uvozi hrane u vrijednosti od gotovo 189 milijardi eura. Poljoprivredne kulture poput pšenice, kukuruza i kakaa posebno su osjetljive na ekstremne klimatske uvjete.
Europi prijete nove suše
Stručnjaci upozoravaju da bi El Niño tijekom 2026. i 2027. godine mogao izazvati ozbiljne suše na globalnoj razini, a Europa neće biti pošteđena.
– Toplije i suše vrijeme koje se prognozira za Nizozemsku i ostatak Europe povećat će rizik od toplinskih valova i šumskih požara. Suše kakve smo doživjeli 2018. i 2022. pokazale su koliko ozbiljne posljedice mogu imati za ekosustave i ljudsko zdravlje – upozoravaju iz IHE Delfta.
Niski vodostaji europskih rijeka mogli bi smanjiti dostupnost pitke vode, ograničiti poljoprivrednu proizvodnju te otežati korištenje rashladne vode u elektranama.
– Nadolazeći El Niño podsjetnik je da suša nije samo ekološki problem. Ona utječe na prehrambene sustave, proizvodnju energije, gospodarstvo, ekosustave i dobrobit ljudi. Otpornost se gradi prije nego što kriza nastupi – ističe profesor Micha Werner, stručnjak za otpornost na suše pri IHE Delftu.
El Niño nije važniji od klimatskih promjena
Iako su mediji posljednjih dana puni upozorenja o mogućem “super El Niñu”, znanstvenici naglašavaju da takva kategorija službeno ne postoji i da je ne koristi američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA).
Istodobno upozoravaju da se javna rasprava previše fokusira na sam fenomen El Niño, dok se zanemaruje daleko ozbiljniji problem – ubrzano zagrijavanje planeta uzrokovano ljudskim djelovanjem.
Istraživači sa Sveučilišta Columbia ističu da je važnije govoriti o izvanrednom ubrzanju zagrijavanja površine oceana nego o tome hoće li El Niño biti nešto snažniji ili češći.
Meteorolozi procjenjuju da prosječni El Niño privremeno podiže globalnu temperaturu za oko 0,1 do 0,2 Celzijeva stupnja. To je znatno manje od zagrijavanja uzrokovanog emisijama stakleničkih plinova, koje su već povisile prosječnu temperaturu Zemljine površine za oko 1,3 do 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
– El Niño je prirodna pojava. Dolazi i prolazi. Klimatske promjene, s druge strane, postaju sve ozbiljnije dok god ne prestanemo sagorijevati fosilna goriva. Upravo su klimatske promjene razlog za ozbiljnu zabrinutost – poručila je klimatologinja Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu.
