Dok se Hrvatska bori s inflacijom i rastućim troškovima života, a prosječna neto plaća kreće se oko 1450 eura, iznos od 3000 eura neto mjesečno za veliku većinu radnika zvuči kao znanstvena fantastika. Podaci pokazuju da je medijalna plaća, ona koju prima točno polovica zaposlenih, još niža i iznosi oko 1230 eura, što dodatno naglašava koliko je prag od 3000 eura nedostižan. U kategoriju onih s primanjima iznad 2000 eura ulazi tek petnaestak posto zaposlenih, čime se klub onih s plaćom od 3000 eura i više svodi na uski krug najtraženijih i najkvalificiranijih stručnjaka. Ta primanja nisu rezultat sreće, već kombinacije visoke stručnosti, dugogodišnjeg iskustva i rada u sektorima koji generiraju ogromnu vrijednost ili se suočavaju s kroničnim nedostatkom radne snage, prenosi Poslovni.hr

Na samom vrhu ljestvice primanja desetljećima se nalazi zdravstveni sektor, no ne za sve zaposlenike. Dok medicinske sestre i tehničari često rade za plaće tek nešto iznad prosjeka, liječnici specijalisti pripadaju sasvim drugoj kategoriji. Anesteziolozi, primjerice, u prosjeku zarađuju oko 3650 eura neto, dok primanja drugih specijalista, iako u prosjeku niža, s dežurstvima, prekovremenim satima i radom u privatnim ustanovama redovito premašuju magični iznos. Posebna priča je privatni sektor, gdje vrhunske poliklinike poput onih specijaliziranih za radiokirurgiju isplaćuju prosječne neto plaće veće od 4500 eura, potvrđujući da je vrhunska medicina jedno od najprofitabilnijih zanimanja u državi.

Odmah uz medicinu, kao motor najviših primanja u Hrvatskoj, pozicionirao se informacijsko-komunikacijski sektor. Iako je prosječna plaća u IT-ju osjetno viša od nacionalnog prosjeka i iznosi oko 1870 eura, ključ je u specijalizaciji i senioritetu. Programeri s više od deset godina iskustva, posebice oni koji vladaju rijetkim i traženim tehnologijama kao što su Go, Kotlin ili Ruby, bez problema postižu plaće od 2600 do 4000 eura. Na još višoj razini nalaze se IT i softverski arhitekti, čija je zadaća dizajniranje kompleksnih sustava, a čija primanja počinju tamo gdje za mnoge programere završavaju. Apsolutni vrh, međutim, drže stručnjaci za podatke i umjetnu inteligenciju te inženjeri za računalni oblak, čije se neto plaće penju i do 6000 eura, odražavajući globalnu potražnju za vještinama koje oblikuju budućnost.

Tradicionalno, jedno od najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj vezano je za zračni promet. Piloti i kontrolori leta čine uski krug profesionalaca čija primanja daleko nadmašuju gotovo sve druge profesije. Prosječna neto plaća pilota kreće se oko 3250 eura, no iznosi značajno variraju ovisno o iskustvu, rangu i zrakoplovnoj kompaniji. Ipak, apsolutni rekorderi po primanjima su kontrolori leta, čija odgovornost za sigurnost na nebu donosi i plaće koje mogu dosegnuti nevjerojatnih 7000 eura mjesečno. Visina tih primanja odraz je iznimno stresnog posla, dugotrajnog i skupog školovanja te činjenice da je broj kvalificiranih stručnjaka izrazito ograničen.

Menadžment i deficitarna zanimanja

Visoka primanja nisu rezervirana isključivo za tehničke stručnjake. Upravljačke pozicije u srednjim i velikim poduzećima, osobito onima u stranom vlasništvu, gotovo u pravilu donose plaće znatno veće od 3000 eura. Direktori, viši menadžeri u financijama, prodaji ili operacijama snose golemu odgovornost za poslovne rezultate, a njihova primanja to i odražavaju. Statistički podaci pokazuju da tvrtke u pretežno stranom vlasništvu isplaćuju i do petnaest posto veće plaće od domaćih, što menadžerske pozicije u multinacionalnim korporacijama čini jednima od najpoželjnijih u zemlji, prenosi Poslovni.hr

Pomalo iznenađujuće, u elitni klub visokih primanja posljednjih su se godina probili i pojedini stručnjaci iz turizma te obrtničkih zanimanja. Zbog kroničnog nedostatka radne snage, cijena rada u određenim segmentima drastično je porasla. Vrhunski chefovi kuhinje u restoranima i hotelima s pet zvjezdica tijekom sezone mogu zaraditi i više od 3000 eura mjesečno, što je posljedica njihove ključne uloge u kreiranju luksuzne turističke ponude. Sličan trend vidljiv je i kod deficitarnih obrtnika. Iskusni keramičari, monteri klimatizacijskih sustava ili vodoinstalateri koji rade samostalno, zbog goleme potražnje i dugih lista čekanja, danas mogu ostvariti prihode o kojima su prije desetak godina mogli samo sanjati.

U konačnici, put do neto plaće od 3000 eura u Hrvatskoj jasno je definiran i rezerviran za manjinu. Zahtijeva visoku razinu obrazovanja, godine specijalizacije, kontinuirano usavršavanje i rad u sektorima koji su nositelji gospodarskog razvoja. Bilo da se radi o spašavanju života, pisanju složenih kodova, upravljanju zračnim prometom ili vođenju velikih kompanija, zajednički nazivnik je iznimna vrijednost koju ti profesionalci donose na tržište. Istovremeno, duboki jaz između njihovih primanja i primanja prosječnog radnika zorno prikazuje strukturne podjele unutar hrvatskog gospodarstva, gdje se borba za talente vodi u potpuno drugoj areni od borbe za minimalnu egzistenciju.

Povezane vijesti

• Prosjek plaća informatičkih inženjera u Hrvatskoj viši je od 3.100 eura. Donosimo i ostatak liste najplaćenijih zanimanja
• Pet dobro plaćenih zanimanja koja nitko ne želi raditi u Njemačkoj
• Posao čeka, ali kandidata nema u ovim strukama