Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović istaknula je danas tijekom saborske rasprave o konačnom prijedlogu Zakona o priuštivom stanovanju kako se Vlada RH stalno hvali rastom kreditnog rejtinga kojeg Hrvatskoj daju strane rejting agencije, međutim ne pita se što je s kreditnim rejtingom naših građana te činjenici kako velik dio Hrvata nema pojedinačnu kreditnu sposobnost i kako naši građani plaćaju više od 40%  svojih mjesečnih primanja za troškove stanovanja, dok europski standard priuštivosti iznosi oko 30%.

Radolović je istaknula kako raspravljamo o jednom od najvažnijih društvenih pitanja današnje Hrvatske – priuštivom stanovanju i kako je to postalo osnovno pitanje demografije, socijalne sigurnosti i elementarne životne stabilnosti naših građana. Mladi ljudi rade, školuju se, ali unatoč tome ne mogu riješiti osnovno životno pitanje – "krov nad glavom". Cijene kvadrata rastu brže od plaća, najamnine su u mnogim gradovima dosegle razine zapadnoeuropskih metropola, dok su primanja hrvatskih građana i dalje daleko ispod tog standarda. I dalje imamo veliki broj 30-godišnjaka i 40-godišnjaka, radno sposobnih građana koji još uvijek žive u zajedničkim domaćinstvima s roditeljima. Time smo i među zemljama koje imaju najmanje kvadrata za život po žitelju kućanstva. Posebno poražavajući podatak jest da smo u čitavoj Europskoj uniji neslavni "prvaci" - mladi u Hrvatskoj su posljednji koji napuštaju zajedničko stanovanje sa svojim roditeljima. Drugim riječima, prosječna dob u kojoj mladi napuštaju dom roditelja u Hrvatskoj je dob 32 godine, a gotovo 40% mladih između 25 i 34 godine i dalje živi s roditeljima.

Radolović je podsjetila kako je Nacionalni plan stambene politike donesen u ožujku 2025. godine i kako je u njemu detaljno navedeno da će Vlada RH svojim mjerama stambene politike dovesti do smanjenja cijena nekretnina, a upravo je prije nekoliko dana Državni zavod za statistiku objavio kako je cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj brutalno porasla i to čak za 14,1% u 2025. godini. Podsjetila je kako je u posljednjih pet godina cijene stanova u Hrvatskoj porasle su više od 60%. U Zagrebu prosječna cijena kvadrata premašila je 3.000 eura, na obali i više od 4.000 eura. Istodobno, prosječna neto plaća rasla je višestruko sporije. Danas mlada obitelj za stan od 70 kvadrata mora izdvojiti između 210.000 i 250.000 eura — što znači kredit od gotovo 1.200 eura mjesečno na 30 godina.

Radolović je posebno upozorila da se ključne mjere Nacionalnog plana stambene politike temelje na netočnim i pogrešno interpretiranim podacima, osobito u dijelu koji se odnosi na nekomercijalni smještaj i kratkoročni najam. Vlada je javnosti predstavila tezu da čak 231.000 stanova nedostaje za stanovanje zbog kratkoročnog najma i malih obiteljskih iznajmljivača. To jednostavno nije točno. Riječ je o ozbiljnom pogrešnom tumačenju službenih podataka. Broj od 231.488 stanova iz Popisa stanovništva 2021. odnosi se na stanove za odmor, odnosno nekomercijalni smještaj koji, prema metodologiji, koriste vlasnici i njihove obitelji, a ne stanovi u turističkom najmu. Formalno govorimo o "stanovima za odmor". Međutim, u praksi je riječ o segmentu koji se značajnim dijelom koristi izvan sustava – bez registracije i bez oporezivanja. To je siva zona tržišta ili možemo slobodno reći –"iznajmljivanje na crno" koju Nacionalni plan stambene politike uopće ne adresira. Unatoč tome, upravo je taj broj u prezentacijama Plana stambene politike korišten kao ključni argument protiv kratkoročnog najma i kao podloga za donošenje Nacionalnog plana stambene politike. Dodatno zabrinjava činjenica da se projicira kako će broj takvih stambenih jedinica do 2030. godine narasti na gotovo 262.000, čime se implicitno sugerira da je riječ o budućem, a ne već postojećem problemu. Naime, prema dostupnim podacima, taj je broj već danas premašen. Drugim riječima, ono što Vlada vidi kao projekciju za 2030., realnost je već bila 2024. godine, jer rast nekomercijalnog smještaja, odnosno iznajmljivanja na crno pod krinkom smještaja rodbine i prijatelja je kontinuiran i ubrzan. Broj postelja u toj kategoriji porastao je s 587.528 u 2021. na 677.929 u 2024. godini, što predstavlja rast veći od 15% u samo tri godine. Ekstrapolacijom tih podataka dolazi se do procjene od više od 267.000 stambenih jedinica već danas.

Radolović je zaključno pozvala na hitnu reviziju Nacionalnog plana stambene politike:

"Formalno govorimo o "stanovima za odmor". Međutim, u praksi je riječ o segmentu koji se značajnim dijelom koristi izvan sustava – bez registracije i bez oporezivanja. To je siva zona tržišta koju Nacionalni plan stambene politike uopće ne adresira.  Ne može se voditi ozbiljna javna politika na temelju pogrešnih pretpostavki i očitog nerazumijevanja podataka. Potrebno je jasno razdvojiti kategorije, priznati stvarno stanje i usmjeriti mjere stambene i porezne politike tamo gdje problem zaista postoji. Istodobno, mjere se usmjeravaju na mali obiteljski najam. Imamo situaciju u kojoj se ignorira segment iznajmljivanja na crno koji nekontrolirano raste i izmiče sustavu, dok se istodobno regulira i ograničava segment koji je već evidentiran i oporezovan", poručila je.

Povezane vijesti

• Sanja Radolović: "Bujanje dugova hrvatskog zdravstva i neefikasno upravljanje državnom imovinom glavni su generatori fiskalne neodgovornosti u Hrvatskoj!"
• Sanja Radolović: Zakon o strancima neće riješiti nekontrolirani uvoz stranih radnika i iseljavanje mladih trbuhom za kruhom!
• Sanja Radolović: Plenković je u travnju u Hrvatskom saboru rekao kako on, a niti HDZ neće uvesti porez na nekretnine