Ilustracija (Unsplash)
Izmjene Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju neće osigurati kvalitetu sustava, smatra saborska oporba koja je upozorila na nedostatak odgojitelja i založila se za to da država na sebe preuzme njihovo financiranje, dok HDZ ističe da izmjene donose stabilnost i održivost sustava.
"Ovaj zakon ne donosi razvojnu promjenu. On ustaljuje postojeće stanje za koje već sada znamo da ne funkcionira dovoljno dobro za djecu, za roditelje, ali niti za one koji u sustavu rade", rekla je Marija Lugarić (Klub SDP-a) u četvrtak u saborskoj raspravi o prijedlogu izmjena Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju.
Upozorila je i da se ne uspostavlja jasan, ujednačen i pravedan sustav upisa te da se, umjesto toga, dobiva širi krug kategorija prednosti bez propisanog redoslijeda, bez nacionalnih kriterija i bez garancije jednakosti.
Navela je i da će pravo na upis i dalje ovisiti tome u kojoj općini ili gradu dijete živi te o lokalnim pravilima i financijskim mogućnostima.
Lugarić posebno problematičnim smatra odredbu kojom se omogućava da učitelji razredne nastave rade posao odgojitelja bez stjecanja pune ili barem djelomične kvalifikacije..
I Marijana Puljak (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) smatra da, ako je rani i predškolski odgoj javna ustanova, onda država mora jamčiti minimalni standard, a ne samo poslati novac i poručiti lokalnim jedinicama da se snađu.
Upozorila je da država u potpunosti financira plaće učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama, dok gradovi i općine gotovo u potpunosti financiraju plaće odgojitelja u vrtićima.
Istaknula je da rani i predškolski odgoj ne može smatrati troškom koji će se nekako raspodijeliti između razina vlasti. "To je temelj jednakih šansi za djecu, temelj demografske politike, društvene kohezije i temelj kvalitete cijelog obrazovnog sustava", rekla je.
I Dragana Jeckov (Klub SDSS-a) poručila je da ne smije biti štednje na obrazovanju te da se ono ne smije gledati kao trošak, već je to dugoročno ulaganje. Stoga neprihvatljivim smatra činjenicu da se roditelji i djeca svake godine suočavaju s odbijenicama zbog lista čekanja, da su mnogi vrtići prenatrpani, a odgojitelji potplaćeni i preopterećeni.
Navela je kako prema portalu Adorio prosječna mjesečna neto plaća odgojitelja predškolske djece iznosi 1.124 eura dok je medijalna 1.092 eura neto. Smatra i da su plaće odgojitelja, iako su donekle povećane, relativno niske u odnosu na važnost posla i očekivanja društva. Stoga je i interes za studij ranog i predškolskog odgoja u opadanju zbog uvjeta rada i plaća.
Miro Bulj (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) iznio je podatak da se 71 posto troškova u dječjim vrtićima odnosi na plaće. Istaknuo je i da će glasati za predloženi zakon ako se prihvati njegov amandman da na cijelom području Hrvatske, u svim vrtićima, bude ista plaća tako da država preuzme to financiranje, inače ga neće podržati.
S Buljem se složio i Krešimir Čabaj (Klub Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatski suverenisti) koji smatra da nećemo imati zadovoljavajuće rezultate predloženih mjera dok god država na sebe ne preuzme financiranje odgajatelja . "To je nužno", poručio je.
Za razliku od oporbe, Anđelka Salopek (Klub HDZ-a) rekla je da predložene izmjene zakona donose stabilnost i održivost sustava koji je temelj svake ozbiljne obrazovne i demografske politike. "Ovo je zakon za djecu, za roditelje i za budućnost cijele Hrvatske", istaknula je.
Naglasila je da Vlada predškolski odgoj ne promatra troškom već ulaganjem u povećanje obuhvata djece, izgradnju i dogradnju te opremanje vrtića, kao i u kvalitetu rada te stručnu podršku i fiskalnu stabilnost sustava.
Salopek je dodala i da mogućnost zapošljavanja učitelja razredne nastave kao odgojitelja, uz jasne obaveze dodatnog obrazovanja, pokazuje fleksibilnost sustava, ali i da se kvaliteta pri tome ne dovodi u pitanje.