žele ukidanje ograničenja cijena
Trgovci za inflaciju krive rast plaća. Problem? Hrvatski radnik upola je jeftiniji od europskog prosjeka
Ilustracija (Snimio Sergej Drechsler)
S obzirom na to da inflacijski pritisci u Hrvatskoj postupno slabe, bilo bi ekonomski racionalno ukinuti ograničenja cijena, poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u publikaciji Fokus tjedna i dodali da mjere poput širenja liste proizvoda sa zamrznutim cijenama "gube smisao jer stvaraju troškove i narušavaju tržišne odnose".
– Iskustva drugih članica EU-a, osobito Mađarske, pokazuju da dugotrajno ograničavanje cijena hrane ne daje željene rezultate.
Takve mjere dovode do nestašica, rasta uvoza, slabljenja domaće proizvodnje i snažnog rasta cijena nakon ukidanja.
Unatoč ograničenjima, trogodišnji prosjek inflacije hrane u Mađarskoj od 17,5 posto najviši je u EU-u, što potvrđuje da zamrzavanje cijena ne rješava temeljne uzroke inflacije, navodi glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.
Dobit stalno raste
U HUP-u pritom navode da je godišnja stopa harmonizirane inflacije u prosincu pala na 3,8 posto, uz padove u svim glavnim kategorijama, posebno kod hrane i energenata, te da proizvođačke cijene bez energenata rastu svega 1,4 posto godišnje, najniže još od rujna 2024., što upućuje na slabljenje troškovnih pritisaka u proizvodnom lancu, a pozitivne tredove dodatno potvrđuju kretanja u europodručju, pad indeksa cijena hrane svjetske Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) te očekivanja Europske središnje banke o nižim cijenama energenata u idućim godinama.
No, unatoč popuštanju inflacije, u HUP-u očekuju da će i u 2026. stopa inflacije u Hrvatskoj biti iznad prosjeka europodručja (3,4 posto prema 1,8 posto), ponajprije zbog rasta cijena usluga i snažnog rasta ukupnih primanja te ističu da je udio troška rada u BDP-u blizu 50 posto iznad prosjeka EU-a.
Također navode da analiza HNB-a potvrđuje da je rast troška rada glavni izvor inflacije, dok profiti poduzeća djeluju u suprotnom smjeru i ublažavaju inflacijske pritiske.
U HUP-u stoga zaključuju da u uvjetima inflacije potaknute rastom troška rada, standard građana se jača poreznim rasterećenjem dohotka, a ne administrativnim rastom plaća i minimalne plaće.
Glavna ekonomistica Nezavisnih hrvatskih sindikata Izabela Delfa Mišić poslodavcima poručuje da plaće nisu uzrok inflacije, nego odgovor na inflaciju i navodi da pad inflacije proizvođačkih cijena dodatno dokazuje da troškovni pritisci nisu posljedica rasta plaća.
Svaka tvrdnja da "visoke plaće generiraju inflaciju" je ekonomski neutemeljena i služi samo kao izgovor za ograničavanje dohotka radnika, kaže Mišić.
U Nezavisnim sindikatima navode da prema posljednjim podacima Eurostata cijena sata rada u Hrvatskoj iznosi 16,5 eura, dok prosjek EU-a doseže 33,5 eura.
Njemačka je na 43,4 eura, Austrija na 44,5 eura, Irska na 42,5 eura, a Belgija čak 48,2 eura.
Hrvatski je radnik upola jeftiniji od prosječnog europskog radnika i višestruko jeftiniji od radnika u razvijenim državama.
Kako onda može biti "preskup", pitaju u Nezavisnim hrvatskim sindikatima.
– Tvrdnja o previsokom udjelu troška rada u BDP-u također je pogrešna. Hrvatska ima niske apsolutne plaće u usporedbi s EU-om, a udio troška rada u BDP-u od oko 50 posto odražava strukturu gospodarstva s dominantnim uslužnim djelatnostima s niskom dodanom vrijednošću, gdje radnici svakodnevno generiraju prihode i dobit.
Neto dobit privatnog sektora kontinuirano raste, unatoč tome što poslodavci kritiziraju trošak rada. Ovdje nije riječ o "neproduktivnim radnicima", nego o lošim poslovnim modelima i menadžerskim odlukama koje desetljećima zanemaruju ulaganja u kapital, tehnologiju i automatizaciju, poručuje Mišić.
Jeftin rad
Pritom navodi da povećanje plaća može djelovati kao poticaj za produktivnost jer potiče poslodavce da optimiziraju procese i investiraju u učinkovitost, dok model niskih plaća održava neefikasne poslovne prakse.
– Ne smijemo zaboraviti ključnu činjenicu, privatni sektor velikim dijelom profitira zahvaljujući javnom novcu.
Subvencije, EU fondovi, javne nabave, projekti i plaće u javnom sektoru povećavaju potrošnju i stvaraju dodatnu profitabilnost poduzeća, često bez ikakvog ulaganja u tehnologiju ili produktivnost.
Umjesto da priznaju da njihov profit dolazi dijelom iz javnog novca, poslodavci radnike optužuju za previsok trošak rada, kaže Mišić i dodaje da je inflacija u Hrvatskoj posljednjih godina posljedica rasta cijena energenata, uvoznih cijena i globalnih poremećaja, dok trošak rada i rast plaća zaposlenih imaju stabilizacijsku ulogu jer održavaju osobnu potrošnju i agregatnu potražnju.
– U gospodarstvu s niskim ulaganjima i dominantnim uslužnim djelatnostima, rast plaća je neophodan za održivi rast, dok se poslodavci koriste floskulom o inflaciji kako bi zaštitili vlastite marže, poručuje Mišić i podsjeća da inflaciju ne pokreću radnici, nego sustav lošeg upravljanja, niska produktivnost kapitala i ovisnost o jeftinom radu, dok privatni sektor profitira od javnog novca.
Za trajno smanjenje inflacije u odnosu na europodručje, u HUP-u kažu da je potrebno djelovati na više razina, pa tako i uskladiti rast plaća s produktivnošću, osobito u javnom sektoru, zatim jačati domaću proizvodnju hrane i smanjivati uvoznu ovisnost, porezno rasteretiti prehrambene proizvode, kao i zamijeniti "široke poticaje" ciljanim mjerama za socijalno ranjive skupine.
Lobiji šire paniku i zastrašuju nestašicama
Potrošačka platforma "Halo, inspektore" osudila je zahtjev Hrvatske udruge poslodavaca za ukidanjem ograničenja cijena 100 osnovnih proizvoda kao pokušaj manipulacije i zastrašivanja »izmišljenim« scenarijima nestašica i prijetnjama glede smanjivanja broja zaposlenih.
– Trgovački lobiji ponovno koriste prokušanu metodu širenja panike kako bi srušili mjere koje su, nakon povijesnog bojkota potrošača prošle godine, napokon donijele kakvu-takvu stabilnost na police trgovina, poručili su jučer iz platforme »Halo, inspektore« pozvavši Vladu da ne podlegne lobističkim pritiscima i zahtijevajući zadržavanje mjera ograničenja cijena dok god podaci s terena pokazuju da trgovci koriste i najmanju priliku za »skrivena« poskupljenja na artiklima koji nisu na listi. Istaknuli su da analize MMF-a i Europske središnje banke potvrđuju da su povećani profiti tvrtki bili odgovorni za značajan dio inflacije u eurozoni, pa tako i u Hrvatskoj.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
