Po prosječnom čekanju na određeni dijagnostički postupak među hrvatskim kliničkim bolničkim centrima, prema analizi Poliklinike Sursum Corda koja je obuhvatila dostupne podatke CEZIH-a, prednjači KBC Osijek sa 164 dana, potom KBC Zagreb sa 100, KBC Split sa 66, KBC Sestre milosrdnice s 55, dok se najkraće čeka u KBC-u Rijeka u kojem čekanje pacijenta u prosjeku iznosi 26 dana.

Ipak, kad se govori o pojedinačnim pretragama, u KBC-u Zagreb na reumatologiju (prvi pregled) čeka se čak 364 dana, gotovo čitava godina. KBC Osijek za CT abdomena bilježi 324 dana, KBC Split za urološku konzultaciju bez pacijenta 305 dana, a KBC Sestre milosrdnice za UZV štitnjače 252 dana. U KBC-u Rijeka pedijatrijska kardiologija, odnosno čekanje na prvi pregled, doseže 214 dana.

Splitski rekord

U ovoj zagrebačkoj poliklinici ističu kako se radi o medicinskim postupcima u kojima su dostupni podaci za sve KBC-e, no ako se gledaju medicinski postupci gdje ne postoje podaci za sve centre, onda je situacija drukčija. Općenito, u KBC-u Zagreb se najdulje čeka na prvi pregled reumatologa i to iznosi 364 dana, u KBC-u Osijek na UTZ dojke čeka se 359 dana, u KBC-u Rijeka općenito na ortodonciju čeka se 550 dana, u bolnici Sestre milosrdnice na UTZ lokomotornog sustava 335 dana, a najviše se čeka na kontrolni pregled kardiologa u KBC-u Split, i to čak 725 dana.

Analiza je temeljena na podacima o 738 medicinskih postupaka s javnih lista čekanja i pokazala je, zaključuju naručitelji, kako Hrvatska ima drastične regionalne razlike u dostupnosti pregleda.

U Varaždinskoj županiji na pregled se u prosjeku čeka 86 dana. U Zadarskoj jedan dan manje, dok u Primorsko-goranskoj županiji prosjek pada na 21 dan, a u Gradu Zagrebu na 23 dana.

U Sisačko-moslavačkoj županiji Magnetska rezonanca mozga se čeka 269 dana. Splitsko-dalmatinska bilježi gotovo identično čekanje – MR mozga s angiografijom čeka se 268 dana, a Zadar je na 268 dana za perimetriju vidnog polja.

– U KBC-u Rijeka smo iznimno ponosni na rezultat koji ističe predmetno istraživanje, uza sva njegova metodološka ograničenja. Navedeno valja svakako promatrati i u svjetlu ukupnog poslovanja u kojem KBC Rijeka ispunjava dva važna kriterija: ostvaruje broj usluga veći od ugovorenog, a u financijskom poslovanju rezultate značajno bolje od onih predviđenih financijskim planom. Zaokruženo, ukupno stanje na listama čekanja, ukupni pokazatelji broja pruženih usluga i ukupno financijsko poslovanje – rezultat su kvalitetnog upravljanja i optimalne organizacije radnih procesa, s obzirom da prekovremeni sati značajno utječu na liste čekanja, ali i financije, upozorava ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić.

Kad je riječ o neuralgičnim točkama u riječkom KBC-u, kad je riječ o listama čekanja, on objašnjava kako pedijatrijskom kardiologu kao subspecijalistu djecu upućuju specijalisti pedijatri.

Trijaža pacijenata

– U većini slučajeva radi se o pregledu radi tzv. fizioloških srčanih šumova koji su česti u dječjoj populaciji i nisu opasni za zdravlje djeteta, te se njihov karakter samo želi potvrditi ultrazvukom ili po potrebi kontrolnim pregledima. Sva djeca sa žurnom indikacijom, sumnjom na organski šum koji ukazuje na bolest, cijanozom ili drugim simptomima i znacima značajnog poremećaja sukladno stupnju hitnosti primaju se odmah, unutar 24 sata ili sedam dana. Broj pedijatrijskih kardiologa je ograničen, njihov posao obuhvaća rad u ambulantama, na odjelu i u intenzivnim jedinicama, neinvazivnu i invazivnu dijagnostiku, te zahvate u interventnim salama, pa je optimalna organizacija i trijaža pacijenata jedino primjereno rješenje u interesu bolesnika, pojašnjava Ružić.

Slično je i s ortodoncijom u okviru riječke bolnice. Kako tumači Ružić, razvojem struke značajno je narastao broj indikacija, a time i prijava bolesnika koje izvanbolnički doktori dentalne medicine šalju bolničkim specijalistima ortodoncije.

– Sukladno navedenom, povećavamo broj ovih specijalista, no njihova edukacija je nacionalno centralizirana i zahtijeva dulje vrijeme od predviđenoga. Također, kako bismo se prilagodili novonastalom stanju, u fazi smo prenamjene 1.500 četvornih metara petog kata bivše zgrade Klinike za ginekologiju i porodništvo gdje će biti smješteno više od 40 novih stomatoloških radnih stolaca. KBC Rijeka čini sve kako bi smanjio liste u području ortodoncije, bez obzira što se ne radi ni o hitnim niti bolnim stanjima, ali apelira i na sustav drugih javnih zdravstvenih subjekata u županiji da se uključe sukladno svojim javnozdravstvenim ulogama u ove napore jer se za ortodonciju nikako ne može reći da se ubraja ekskluzivno u područje tercijarne ili bolničke zdravstvene zaštite, upozorava Ružić.

Osijeku treba dodatni MR uređaj

– Naši timovi svakodnevno rade maksimalnim kapacitetima kako bi se smanjile liste čekanja i osigurala pravovremena dijagnostika za sve pacijente. Dodatni MR uređaj značajno bi nam pomogao u tome i omogućio bržu dijagnostiku. Liste čekanja prikazujemo realno i transparentno, a pacijentima kojima je potreban hitniji pregled uvijek osiguravamo prioritetne termine prema medicinskim indikacijama, odgovorili su iz Ravnateljstva KBC-a Osijek.

Povezane vijesti

• HZZO: Pojačan nadzor bolnica zbog sumnje u pogrešno fakturiranje
• VLADA: Bolnicama 200 milijuna kuna za podmirenje dugova veledrogerijama
• Beroš naredio da se u bolnicama zabrani privatni rad liječnicima na čijim su odjelima liste čekanja duže od 270 dana