U dopisu dvojici ministara NHS navodi da je minimalna plaća za 2025. godinu 970 eura bruto te podsjećaju kako se Vlada, pri određivanju tog iznosa, vodila načelima Direktive EU-a o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji gdje se primjerenom vrijednošću minimalne plaće smatra 50 posto prosječne bruto plaće, odnosno 60 posto medijalne bruto plaće.

"Međutim, udio minimalne bruto plaće u prosječnoj bruto plaći počeo je padati u veljači 2025. godine, a u medijalnoj već u siječnju 2025. godine", istaknuli su u NHS-u.

U svom su dopisu naveli niz pokazatelja koji govore da je prosječna lanjska neto plaća u iznosu od 1.171 euro, isplaćena kod privatnih poslodavaca, nedostatna za pristojan život. Pa su, među ostalim, istaknuli prema kojemu si čak trećina građana Hrvatske ne može priuštiti bar tjedan dana godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja, prenosi N1.

Hrvatska ispod prosjeka EU

NHS je posegnuo za podatkom za 2024. godinu, koji je nedavno objavio Eurostat, a prema kojemu godišnji odmor izvan vlastitog doma ne može sebi priuštiti 34,7 posto hrvatskih građana starijih od 16 godina. Po tome je Hrvatska u donjem dijelu ljestvice Europske unije i od nje je lošije samo pet članica.

Najlošije stoji Rumunjska čijih 58,6 posto stanovnika starijih od 16 godina ne može priuštiti sedmodnevni odmor izvan mjesta stanovanja. U Grčkoj to ne može 46 posto, u Bugarskoj 41,4 posto, u Mađarskoj 39,3 posto, a u Portugalu 35,2 posto stanovnika. Uz pet spomenutih i Hrvatsku, ispod prosjeka EU-a koji je 27 posto, još su Slovačka, Španjolska, Cipar, Litva, Italija. Latvija i Malta.

Na vrhu tablice su Luksemburg, gdje sedmodnevni godišnji odmor ne može si priuštiti 8,9 posto stanovnika, zatim Norveška (nečlanica EU-a, ali članica Europskog gospodarskog prostora) gdje to ne može 9,3 posto stanovnika te Švedska s 11,6 posto.

Prošle godine udio na razini EU-a smanjio se za samo 1,5 posto u usporedbi s 2023. godinom, a za 10,6 posto u odnosu na 2014. godinu, navodi se na stranicama Europske komisije.

Bilo je i gore

Iako podatak o trećini ili 34,7 posto stanovnika Hrvatske bez dostatne plaće, odnosno prihoda da si omogući sedmodnevni odmor izvan svoga mjesta zvuči loše, ipak je puno bolji od onoga prije deset godina. Iz tablice koja se nalazi OVDJE može se vidjeti da je desetljeće unatrag Hrvatska po tom kriteriju bila znatno lošija nego sada.

Prema podacima Eurostata za 2015. godinu, čak 65,8 posto stanovnika Hrvatske starijih od 16 godina nije si tada moglo priuštiti godišnji odmor izvan svog mjesta. Rumunjska je i tada bila na posljednjem mjestu (67,6 posto), a Hrvatska odmah iznad nje. U međuvremenu se stopa Hrvatske smanjila čak za 31,1 postotak pa je umjesto nepriuštivosti godišnjeg odmora za dvije trećine stanovnika starijih od 16 godina, isti sada nepriuštiv trećini stanovništva. U Rumunjskoj se, primjerice, u deset godina ta stopa smanjila za samo devet posto.

U Hrvatskoj je, u međuvremenu, prosječna mjesečna neto plaća s 5.711 kuna (sadašnjih 757 eura) 2015. godine narasla na 1.318 eura prošle godine.

"Odmor ne smije postati luksuz"

"Nažalost, ne čudi da si mnogi ne mogu priuštiti odmor dok su se istodobno dividende povećavale i 13 puta brže od plaća, a direktori sebi isplaćivali plaće i stotinu puta veće od onih prosječnog radnika", istaknula je u priopćenju Esther Lynch, glavna tajnica ETUC-a.

"Odmor s obitelji ili prijateljima važan je za naše fizičko i mentalno zdravlje i osnovni je dio europskog društvenog ugovora. Nakon napornog rada cijele godine, to je najmanje što bi zaposleni ljudi trebali moći očekivati i ne smije se dopustiti da postane luksuz za nekolicinu", dodala je.

Cijeli članak pronađite na stranicama N1.